Njemački kancelar Friedrich Merz našao se u središtu najnovijeg vala proruskih dezinformacija koje ciljaju europske čelnike zbog potpore Ukrajini. Najraširenija laž tvrdila je da je Merz tijekom nedavnog lova u Kanadi ubio majku polarnog medvjeda i njezina dva mladunca.
Priča se pojavila pod logom izmišljenog portala „Toronto Journal” ubrzo nakon Merzova sudjelovanja na summitu G7 u lipnju. Uz fotografiju zakrvavljenog medvjeda i mrkog kancelara, anonimni „svjedoci” opisivali su „besmisleni pokolj” – sve skupa rezultat umjetne inteligencije. „Merz nije samo prekršio zakon, nego i sve u što vjerujemo”, navodno je izjavio jedan lokalni vodič u videu koji je također generirala AI tehnologija.
Lažnu priču dodatno je pogurala ruska influencerica Alina Lipp, pod sankcijama Europske unije zbog širenja proruskih narativa. Na platformi X pitala je: „Fake ili istina?! Stariji Inuiti izražavaju gađenje Merzovim ponašanjem.”
Specijalisti za dezinformacije povezuju napad na Merza s operacijom Storm-1516, mrežom fantomskih stranica i AI videa koja se ubrzano prilagođava aktualnim temama u Njemačkoj. Slično se prije koristilo protiv američkih Demokrata, kada je tvrdnja da je Kamala Harris ubila ugroženog nosoroga kružila pred izbore 2024.
Zašto baš Merz?
Stručnjaci kažu da je kancelar postao glavna meta zbog „vrlo glasne” potpore Ukrajini i nastojanja da mobilizira međunarodnu zajednicu protiv Moskve. Dezinformacijske kampanje sada ga nastoje prikazati nestabilnim i nesposobnim, pa su tako proširene tvrdnje da boluje od „emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti” i da je 2017. pokušao samoubojstvo – uz krivotvorene medicinske nalaze.
Kremlj računa na strategiju iscrpljivanja: ne očekuje da će jedna priča srušiti vladu, nego stalnim ponavljanjem željno potkopava Merzovu vjerodostojnost i gura birače prema krajnje desnoj Alternativi za Njemačku, stranci sklonijoj mekšem stavu prema Rusiji.
Slaba obrana Berlina
Prema posljednjem ispitivanju ARD-a, potpora Merzovoj vladi pala je na rekordno niskih 22 %, a samo 26 % ispitanih smatra ga vjerodostojnim političarem. Iako se to ne može izravno povezati s jednom lažnom pričom, stručnjaci upozoravaju da niz malih udaraca stvara kumulativni učinak.
Njemačke institucije priznaju da nemaju jednoznačan odgovor. Ministarstvo unutarnjih poslova govori o „širokom, društveno orijentiranom pristupu” koji uključuje kampanje podizanja svijesti, no analitičari upozoravaju na rascjepkanost sustava i stroge zakone o zaštiti podataka koji otežavaju koordiniranu obranu.
Jedan zapadni obavještajac sažima situaciju: „Kremlj želi destabilizirati, podijeliti, diskreditirati, manipulirati i raspiriti svaku postojeću prijepornu temu.” Za sada, ta strategija u digitalnom prostoru nalazi malo otpora.
