Europska unija prošlog je petka naglo pooštrila pravila za ruske državljane: više se ne izdaju višekratne šengenske vize, osim u iznimnim slučajevima. Šefica europske diplomacije Kaja Kallas obrazložila je potez riječima: „Teško je opravdati da netko pokrene rat, a istovremeno slobodno putuje Europom.” Dodala je kako je odluka odgovor na učestale sabotažne napade i upade bespilotnih letjelica koje se povezuju s Rusijom.
No brojni pripadnici ruske oporbe, sada u egzilu, tvrde da će mjera pogoditi upravo one koji se protive ratu. Ilja Jašin, opozicijski političar kojemu je 2022. izrečena osmogodišnja kazna zbog javnog govora protiv invazije na Ukrajinu, a potom razmijenjen i preselio u Njemačku, poručuje:
„Ne možete kriviti cijelu zemlju za postupke njezine vlade. Putinova elita uvijek će pronaći rupu u sustavu, dok će običnim Rusima vrata biti zatvorena.”
Jašin ističe da su višekratne vize i prije bile rijetkost, dok su Poljska i Finska već potpuno zatvorile granice za ruske državljane bez boravišne dozvole. Uz to, mnogim ruskim disidentima u Europi posljednjih su mjeseci blokirani bankovni računi.
Slično razmišlja i iskusni novinar Sergej Parkhomenko, koji je zabranu nazvao „izvanredno glupom, neučinkovitom i demonstracijom nemoći”. Smatra da europskim čelnicima nedostaje jasna strategija pa pribjegavaju simboličnim barijerama.
Unija ostavlja mogućnost izuzeća za osobe s bliskom rodbinom u progonstvu, aktiviste za ljudska prava i neovisne novinare, no oporbenjaci tvrde da ih to dodatno izlaže riziku jer ih ruske vlasti mogu lako označiti kao „neprijatelje”. Novinarka Elena Kostjučenko upozorava da će nova pravila otežati koordinaciju redakcija s reporterima koji još uvijek djeluju anonimno u Rusiji.
S druge strane, iz Ukrajine stiže odobravanje. Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak smatra da su „puno stroža pravila za ulazak Rusa u demokratske zemlje trebala biti donesena mnogo ranije”. Bivši estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves na društvenim je mrežama kritizirao Ruse koji, prema njegovu mišljenju, „više žale za izgubljenim vizama nego za ratnim zločinima u Ukrajini”.
Jašin mu je uzvratio podsjetivši da je zbog nekoliko objava o masakru u Buči sam dobio osam i pol godina zatvora: „Ako netko svaki dan riskira život u rovovima, ima moralno pravo prozvati tuđu kukavičluk. Ali iz udobnog ureda? Nisam siguran.”
U praksi, nova zabrana već se primjenjuje. Čak je i Mađarska, inače najsklonija Moskvi, obustavila izdavanje višekratnih viza, dok je talijansko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo da će „u načelu” slijediti politiku EU, uz mogućnost pojedinačnih izuzetaka za „posebno pouzdane” podnositelje.
Oporbenjaci se boje da će zatvaranje legalnih kanala kretanja dodatno izolirati antiratne Ruse i olakšati Kremlju da ih prikaže kao strance u vlastitoj zemlji. „Umjesto da nam budu saveznici u borbi protiv Putina, Europa nas tjera u kut”, zaključuje Jašin.
