Bivši član kabineta bivše kancelarke Angele Merkel priznao je da se među „najveće pogreške njemačke vanjske politike” ubraja ključna, pogrešno procijenjena odluka iz razdoblja neposredno nakon Hladnog rata.
Govoreći uoči nedjeljne, 36. obljetnice rušenja Berlinskog zida (9. studenoga), bivši ministar je podsjetio da „nitko nije bio spreman na pad”. U novembru 1989. šok se u nekoliko sati proširio od Washingtona preko Berlina i Moskve sve do Pekinga, u kojem su se vlasti još oporavljale od krvavog gušenja studentskih prosvjeda na trgu Tiananmen tek pet mjeseci ranije.
„Planovi su beskorisni, ali planiranje je sve”, citirao je pritom američkog predsjednika i ratnog generala Dwighta Eisenhowera, ističući da se nagli kraj podjela u Europi pretvorio u strateški vakuum.
Prema njegovim riječima, tadašnji politički vrhovi Zapada „zanemarili su i podcijenili” duboke promjene koje su potresale istočnoeuropske države čim je oslabila moskovska stega. Ubrzo se našlo jasno da ni NATO ni Sjedinjene Države „nisu imali odgovor” na nove političke i sigurnosne realnosti.
S odmakom od tri i pol desetljeća, njemački veteran naglašava da su posljedice te pogrešne procjene i danas vidljive u odnosima s državama nastalim na prostoru bivšeg istočnog bloka te u složenoj dinamici prema Rusiji.
Iako bivši ministar nije precizirao koji se konkretni potez smatra najvećim promašajem, iz konteksta je razvidno da upire prst u nedostatak dugoročne strategije Zapada prema tranzicijskim zemljama i novonastalim sigurnosnim izazovima nakon 1989. godine.