Dok ekrani dominiraju radnim stolovima i učionicama, sve je glasnija bojazan da će rukopis otići u povijest. No niz nedavnih istraživanja i reakcija obrazovnih ustanova sugeriraju suprotno – olovka bi mogla doživjeti renesansu.
Stručnjaci za motorički razvoj upozoravaju da djeca rođena uz tablete i pametne telefone u školu dolaze s nešto slabijim finim motoričkim vještinama. Studija koju je 2021. su-autorirala australska ergoterapeutkinja Karen Ray pokazala je da mališani doduše zadovoljavaju osnovne testove spretnosti, ali zaostaju u ukupnoj motoričkoj spremnosti u odnosu na prijašnje generacije. Hipoteza: premalo vremena provedenog s olovkom, previše na dodirnim zaslonima.
Za profesora psihologije Roberta Wileyja sa Sveučilišta Sjeverne Karoline to zabrinjava jer „rukopis stvarno jest važan… neka će djeca teže usvajati čitanje i pisanje ako izostane ta praksa”. Pritom ne govori o romantičnom čuvanju krasopisa nego o kognitivnim koristima: pisanje rukom produbljuje razumijevanje gradiva i pamćenje, a nužno je i za bilježenje pokusa ili matematičkih proračuna.
Gubitak navike pisanja nije problem samo zapadnog pisma. Kineski istraživači 2021. su dokumentirali fenomen „karakterno zaborava”: studenti su u 42 % znakova i 6 % pokušaja morali posegnuti za digitalnom pomoći jer se više nisu sjećali kako ih ispisati.
Paradoksalno, upravo bi umjetna inteligencija mogla spasiti rukopis. Nakon što je ChatGPT prodrmao akademski integritet, sve više sveučilišta vraća ispite pisane kemijskom u dobro poznatim plavim bilježnicama. Wall Street Journal bilježi rast njihove prodaje, a Inside Higher Ed navodi da profesori pet semestara od pojave chatbota traže analognu provjeru znanja.
No povratak olovci otvara i novu rupu u sustavu: autorica povijesti pisma Anne Trubek upozorava da loša čitljivost može „diskriminirati studente s lošim rukopisom, neovisno o kvaliteti argumenta”. Unatoč tome, sve više nastavnika zaključuje da je ručno pisanje na ispitu trenutačno najsigurniji dokaz da iza rada stoji čovjek, a ne algoritam.
Hoće li digitalna generacija izgubiti krasopis koji su njegovali roditelji i bake? Možda. Ali kako AI jača, čini se da će tinte na papiru biti još – i to upravo ondje gdje smo je najmanje očekivali: u učionicama usmjerenim prema budućnosti.
