Kraj 2025. prof. dr. sc. Darko Ropac dočekuje s nizom neugodnih pitanja o tome koliko se Hrvatska doista može osjećati zaštićenom – vojno, društveno i ekonomski.
Na globalnoj sceni, ističe, sukob između Istoka i Zapada produbljuje se ulaskom Kine i Indije u prvu ligu moći. Dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću Washington je, kaže, „preusmjerio oštricu sukoba Rusije s Amerikom na EU” te pritom nastavio izvoziti oružje, ali uz goleme troškove koje sada snosi europski blok za obranu Ukrajine.
Skupi Rafalei, Bradleyi, Leopard-i
Pod pritiskom NATO-a, krajnji cilj članica postaje 5 % BDP-a za obranu, dok zemlje „na prvoj crti” već odvajaju 3 %. Hrvatska je, prema riječima ministra obrane, dosegla 2 %, a planira 3 % do 2030. Trećina tog iznosa odlazi na modernizaciju: višenamjenski Rafalei, oklopnjaci Bradley, helikopteri Black Hawk, raketni sustavi HIMARS, tenkovi Leopard 2A8 i dronovi Bayraktar. Mornarica tek čeka ozbiljniji remont. „Nema tu prijateljstva, postoji samo interes!”, podsjeća Ropac, napominjući da se i susjedi naoružavaju istom robom.
Vojni rok od dva mjeseca
Nakon što je 2008. ukinuta vojna obveza, država je opet vraća – ovaj put skraćenu na samo dva mjeseca. Autor sumnja da je to dovoljno za solidnu obuku, ali vidi početak: model će se, kaže, „dorađivati prema potrebama”. Kako bi motivirala mlade, država nudi bolju naknadu, evidentiranje roka kao radnog staža i prednost pri zapošljavanju. Problem priziva savjesti ostaje otvoren.
Maskirane skupine i blage kazne
Ropac upozorava na porast uličnog nasilja: mladi s pokrivenim licima fizički napadaju neistomišljenike, a policija i sudovi reagiraju blago. Podsjeća na primjer iz Grčke, gdje su hrvatski huligani dobili stroge kazne, te zaključuje da bi „ozbiljnije postupanje represivnog aparata u začetku” moglo spriječiti eskalaciju.
Statistike koje ne tješe
Makroekonomski pokazatelji na prvi pogled blistaju: rast BDP-a gotovo 3 %, nezaposlenost na povijesnom minimumu od 75 000 osoba, javni dug spušten s 80 % BDP-a 2015. na 58,4 %, a štednja građana u bankama dosegnula 42 milijarde eura. Ipak, realnost građana kvari inflacija od 4,2 %, dvostruko viša od prosjeka eurozone, prosječna plaća koja zaostaje za njemačkom gotovo 50 %, te rizik od siromaštva od 22 %. Posebno je pogođena Panonska Hrvatska, na 30 %, dok je Zagreb na 10 %.
Tri razine nesigurnosti
Autor stoga postavlja tri pitanja: jesmo li sigurni pred globalnim preraspodjelama interesa, jesmo li sigurni na vlastitim ulicama te jesmo li ekonomski sigurni. Njegov odgovor – iako nedvosmislen – jasno je pesimističan: zasad, kaže, Hrvatska na sva tri testa pada.
