U samo nekoliko godina, ulice europskih gradova mogle bi izgledati bitno drukčije. Dok se Zagreb nada prvim vožnjama Rimčeva robotaksija Verne 2026., najveći svjetski igrači upravo tu godinu označavaju kao početak svoje ofenzive na Stari kontinent.
Rimčeva tvrtka P3 Mobility već je mapirala dio zagrebačkih prometnica i gradi tvornicu u poslovnom parku u Lučkom, no prvi rokovi su odavno probijeni. Sada se cilja 2026., kada bi Verne trebao postati dio zagrebačke svakodnevice.
Paralelno, Njemačka se pozicionira kao europski poligon za autonomne flote. U Münchenu će Uber, u partnerstvu s kineskim start-upom Momenta, iduće godine krenuti s probnim vožnjama vozila razine 4 autonomije. Sustav podrazumijeva vožnju bez ljudske intervencije unutar precizno definiranih zona, ali će za volanom još uvijek sjediti operateri spremni preuzeti kontrolu ako sustav zakaže.
Uber time širi globalni portfelj nakon suradnji s Waymom u SAD-u i WeRideom na Bliskom istoku. Momenta, čija se tehnologija već ugrađuje u stotine tisuća vozila u Aziji i Europi, donosi iskustvo i povezanost s njemačkim proizvođačima.
Glavni konkurent Uberu, Lyft, ne zaostaje. U tandemu s kineskim divom Baidu planira slične projekte u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Lyft je preuzeo aplikaciju FreeNow i time dobio mrežu u devet zemalja i više od 180 gradova, dok će Baidu isporučiti vozila i tehnologiju. Njihov je zajednički cilj brzo testiranje tržišta i regulatornih okvira.
Statistika pokazuje zašto se utrka seli u Europu. Waymo u gradovima poput Phoenixa, San Francisca i Los Angelesa već odradi više od 250 000 plaćenih vožnji tjedno. U Kini je Baiduov servis Apollo Go završio više od 11 milijuna vožnji i trenutno raspolaže s oko 1 000 autonomnih vozila u 15 gradova. Pony.ai ima flotu od oko 250 vozila koja svakodnevno obavi petnaestak vožnji po automobilu.
Europski propisi, međutim, stroži su od američkih i kineskih. Njemački zakon dopušta samo ograničene zone vožnje i obvezno prisustvo sigurnosnog operatera. Pilot-projekti trebali bi odgovoriti na tri ključna pitanja: hoće li građani prihvatiti vozilo bez vozača, tko snosi odgovornost u slučaju nezgode i može li cijena biti konkurentna klasičnim taksijima.
U pozadini se spremaju i drugi proizvođači. Volkswagenova podružnica MOIA razvija autonomnu verziju modela ID. Buzz za korporativne klijente, dok kineski Xpeng najavljuje europska testiranja također za 2026.
Kompanije više ne obećavaju tisuće vozila „odmah sutra”. Umjesto bombastičnih najava sada ističu postupnost i apsolutni prioritet sigurnosti. Godina 2026. tako postaje godina učenja: ako projekti uspiju, Njemačka bi mogla postaviti standarde koje će ostatak Europe brzo preuzeti. U suprotnom, odgoda u Münchenu mogla bi zakočiti cijelu industriju.
Za Hrvatsku to znači da će Rimčev Verne na domaćem terenu imati priliku pokazati može li se nositi s globalnom konkurencijom – i hoće li Zagrepčani biti među prvima u Europi koji će svakodnevno sjedati u vozilo bez vozača.