RIJEKA – Na znanstvenom skupu „Hrvatski prirodoslovci 34“, održanom u Gradskoj knjižnici Rijeka, javnosti je ponovno predstavljena fascinantna, ali gotovo zaboravljena priča o podmornici Loligo. Prema izlaganju akademika Mladena Juračića, riječ je o „vrlo vjerojatno prvoj istraživačkoj podmornici na svijetu“, porinutoj 14. srpnja 1914. u riječkom brodogradilištu Danubius Werft Fiume, danas „3. maj“.
Idejni začetnik i financijer bio je filantrop i zoolog dr. Paul Schottländer, dok konstrukciju potpisuje inženjer Marcell Klein, tada zaposlen u tvornici torpeda Whitehead & Co. Podmornica, nazvana po latinskom pojmu za lignju, projektirana je isključivo za znanstvena istraživanja podmorja. Ipak, Prvi svjetski rat skratio joj je karijeru: veći je dio sukoba provela na suhom doku, da bi 1918. završila u Puli, gdje Talijani za nju nisu pokazali zanimanje. Vlasniku je vraćena tek 1927., kada je prodana u staro željezo. „Tako od prve istraživačke podmornice nije ostalo ništa“, zaključio je Juračić.
Skup u organizaciji Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske te riječkog ogranka Matice, uz pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, okupio je istaknute znanstvenike iz cijele zemlje. Posebnu pozornost dobila je i ostavština obitelji Mohorovičić: geofizičara Andrije i njegova sina, kvantnog fizičara Stjepana. Prof. Miroslav Dorešić naglasio je da su njihovi rezultati „po važnosti i originalnosti mogli konkurirati za Nobelovu nagradu, koja je izostala zbog tadašnje slabije međunarodne umreženosti hrvatske znanosti“.
U izlaganjima su oživjele i priče o matematičarima i fizičarima Hrvatskog primorja – od Hermana Dalmatina i Ivana Paskvića do Paula F. Nemenyja i Marka de Dominisa. Prof. dr. sc. Darko Žubrinić istaknuo je tek djelomično poznate veze Nikole Tesle s Rijekom i otokom Krkom, kao i boravak budućeg njujorškog gradonačelnika Fiorella La Guardije u gradu početkom 20. stoljeća, gdje je „tečno govorio hrvatski“.
Program je obuhvatio i prezentacije o astronomu Leu Randiću, akademiku Dušanu Klepcu, te profesoru Branimiru Markoviću. Predstavljeni su najnoviji brojevi časopisa „Prirodoslovlje“, a skup je zaključen pozivom da se mlade generacije potiče na istraživanje i kritičko razmišljanje.
Zamjenik župana Primorsko-goranske županije Toni Štimac podsjetio je na trajnu važnost prirodoslovlja: „Prirodoslovlje je temelj znanosti, a povijest prirodoslovlja jednako je važna, jer nas podsjeća na korijene našeg znanja.“