Iako je inflacija posljednjih godina toliko uporna da svako povećanje prihoda stavlja pod znak pitanja, brojni makroekonomski pokazatelji upućuju na to da životni standard u Hrvatskoj ipak polako raste.
Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju ove godine realno je porastao za 3,4 % u odnosu na isto razdoblje lani. Najveći doprinos dao je skok potrošnje kućanstava od čak 4 % – nakon 1,7 % u prethodnom kvartalu – što čini više od polovice ukupnog BDP-a.
Konzultant i ekonomski analitičar Petar Vušković podsjeća da se jačanje gospodarstva već prelilo na džepove građana: „Rast BDP-a je stvorio uvjete rasta plaća. Plaće su rasle snažno i dinamički brže nego u prosjeku Europske unije. Realni rast u 2024. u odnosu prema 2023. kreće se između 10 i 12 posto.” Istodobno nezaposlenost klizi na povijesno niske razine, a broj zaposlenih dosegnuo je rekord.
Vušković tvrdi da se to najbolje vidi u svakodnevnom životu – od rasta broja fiskaliziranih računa i potrošačkih kredita do veće prodaje automobila i nekretnina. „Standard 'hrani' inflaciju. Trošimo jer možemo”, naglašava on i dodaje da građani troše više kada osjećaju sigurnost da će i dalje primati plaću ili mirovinu.
Inflacija, međutim, ostaje najveći uteg. Hrvatska je u kolovozu imala inflaciju cijena hrane od 4,6 %, treću najvišu u eurozoni i gotovo dvostruko iznad prosjeka. Ukupna godišnja stopa inflacije u europodručju tada je iznosila 2,0 %.
Vlada se hvali stabilnim investicijskim rejtingom i gospodarskim uzletom, a premijer Andrej Plenković poručuje da želi „da prednosti gospodarskog rasta osjeti svako hrvatsko kućanstvo”. Kao jedan od poteza navodi se jednokratni dodatak umirovljenicima od šest eura po godini staža.
Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja procjenjuje da će Hrvatska uskoro dosegnuti 80 % prosječnog standarda Europske unije, približavajući se Poljskoj i Portugalu.
Podaci portala Trading Economics o BDP-u po stanovniku prilagođenom kupovnoj moći pokazuju da je Hrvatska između 2014. i 2024. pretekla Mađarsku, Grčku, Slovačku, Latviju i Estoniju. U skupini „Nove Europe” najviši standard danas ima Slovenija, a uz nju su najveći iskorak ostvarile Poljska, Hrvatska i Rumunjska.
Iako je neizvjesnost oko cijena hrane i dalje prisutna, visok ritam zapošljavanja, rast plaća i mirovina te održiv gospodarski rast sugeriraju da bi se trenutačno poboljšanje standarda moglo nastaviti – pod uvjetom da inflacija konačno popusti.
