Na okruglom stolu Kluba nezavisnih zastupnika u Hrvatskom saboru rasplamsala se rasprava o obvezi ugradnje razdjelnika topline u višestambene zgrade, mjeri koja je na snazi još od 2013. godine.
Oko 100 tisuća stanova priključenih na gradske toplane već je ugradilo uređaje, no sudionici skupa složili su se da ciljani cilj – pravedna raspodjela troškova prema stvarnoj potrošnji – nije ostvaren.
Nezavisni zastupnik Nino Raspudić ocijenio je kako je mjera promašena: „Razdjelnik uopće nije mjerni instrument, ne pokazuje stvarno stanje i nitko ne plaća ono što je potrošio.”
Građevinski stručnjak prof. Ivica Džeba podsjetio je da su "uštede toplinske energije od 50 do 80 posto" bile temeljna tvrdnja kojom se opravdavala obveza, ali, kako kaže, „na toj neistini je sve počelo”. Naglasio je i da europski propisi ne traže ugradnju ako se pokaže da razdjelnici nisu isplativi, te ustvrdio da su zakon i pravilnik izrađeni „pod pritiskom lobija onih koji prodaju i ugrađuju razdjelnike, a ne u interesu hrvatskih građana”.
Zakon o tržištu toplinske energije tijekom godina je nekoliko puta mijenjan. Ovogodišnja izmjena zamijenila je novčane kazne od 1 300 do 6 600 eura za zgrade bez razdjelnika naknadom za energetsku učinkovitost.
Predstavnica Građanske inicijative „Penzići van kontrole” Jagoda Požega otišla je najdalje, ustvrdivši kako su ugradnje provedene bez zakonom propisanog suglasja suvlasnika te sadrže elemente više kaznenih djela. Od Vlade traži poništenje svih ugrađenih razdjelnika i samog zakona, dok od Ustavnog suda očekuje odluku o ustavnosti propisa. Pozvala je i USKOK da istraži potencijalni „organizirani kriminalni pothvat”.
Rasprava je ostala bez konačnog zaključka, no pritisak na zakonodavce raste: kritičari traže ukidanje obveze i povrat na sustave naplate temeljene na stvarnom mjerenju, dok dio energetskih stručnjaka i dalje upozorava na potrebu smanjenja potrošnje energije. S obzirom na dosadašnja iskustva, čini se da će saga o razdjelnicima još neko vrijeme zagrijavati javnu scenu.