Porast cijena energije, ubrzana inflacija i rastuća nesigurnost na svjetskim tržištima sve su vidljiviji odjeci aktualnih ratova, ocjenjuje profesorica s Fakulteta političkih znanosti Đana Luša. Smatra da iscrpljivanje više nije nenamjerna posljedica borbi, nego „svjesno odabrana strategija” kojom zaraćene strane nastoje slomiti protivnika i disciplinirati treće aktere.
Prema njezinoj analizi, Teheran je posljednjih mjeseci radikalno preusmjerio doktrinu odvraćanja. Umjesto oslanjanja na regionalne saveznike, iranske vlasti češće posežu za izravnom vojnom silom kako bi izvršile politički pritisak. Takav zaokret dodatno potpaljuje napetosti s Washingtonom i Tel Avivom, otvarajući prostor za šire destabilizacijske učinke.
Analitičari upozoravaju da bi produbljivanje američko-izraelskog sukoba s Iranom moglo „pokrenuti lančanu reakciju” koja nadilazi bliskoistočne granice. Prvi znakovi već su vidljivi u rafovima benzinskih crpki i rastu troškova života, dok se energetska sigurnost Europe i Azije pokazuje ranjivijom nego ikada.
Na terenu, ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku potvrđuju koliko je energija postala glavna poluga moderne geopolitike. „Kad je nafta u pitanju, svaka granata odjekuje na burzama”, sažima Luša. Upravo zato stručnjaci pozivaju vlade da razviju otpornije opskrbne lance energenata i diplomatske kanale koji bi spriječili prelijevanje sukoba izvan regije. Bez tih mehanizama, upozoravaju, kombinacija oružanih sukoba i energetskog oružja mogla bi postati nova norma međunarodnih odnosa.