Indeks ekonomske klime (ESI) Europske komisije za Hrvatsku u srpnju se spustio na 103,3 boda, što je 1,2 boda manje nego mjesec prije i prvi pad od ožujka.
Najizraženiji minus bilježi uslužni sektor, čiji se pokazatelj srušio za 7,9 bodova unatoč jeku turističke sezone. Menadžeri navode slabije poslovanje i potražnju u prethodna tri mjeseca te tek blagi optimizam za razdoblje do jeseni.
Maloprodaja, pak, iskače kao najveće iznenađenje: indeks joj je skočio za 8,6 bodova zahvaljujući boljim ocjenama prometa i najavi pojačanih narudžbi. U građevinarstvu se također osjeća optimizam – rast od tri boda prati punije knjige narudžbi i povoljnija očekivanja o kretanju cijena.
Industrija je zabilježila tek simbolično poboljšanje, pola boda više nego u lipnju. Trenutna proizvodnja i narudžbe ocjenjuju se boljima, ali očekivanja za iduće mjesece kliznula su u negativu. Potrošački sentiment ostao je gotovo nepromijenjen.
Unatoč oprečnoj slici po sektorima, tvrtke najavljuju jače zapošljavanje: pokazatelj očekivanja u zapošljavanju (EEI) porastao je za 7,2 boda, a percepcija neizvjesnosti se smanjila.
Eurozona u plusu, EU i dalje ispod prosjeka Na razini eurozone raspoloženje se popravilo – ESI je porastao 1,6 bodova, dok je u cijeloj Europskoj uniji zabilježen skromniji rast od jednog boda. Kompanije ističu bolju klimu u industriji i maloprodaji, a slijede ih usluge. Građevinarstvo je jedini sektor s minusom (-0,6 boda), dok su potrošači tek neznatno optimističniji.
Menadžeri u eurozoni i EU zadržali su oprez prema novom zapošljavanju te i dalje percipiraju povišenu razinu neizvjesnosti.
Kada se pogledaju najveća gospodarstva eurozone, Francuska prednjači s rastom ESI-ja od 2,4 boda, blizu je Španjolska (+2,2), a slijedi Njemačka (+1,2). Italija bilježi tek marginalni plus od 0,4 boda. Među velikim članicama izvan eurozone najlošije je prošla Poljska, gdje se indeks spustio za 2,1 bod.