Rak mokraćnog mjehura u Hrvatskoj godišnje odnese oko 500 života, a liječnici upozoravaju da je stopa preživljenja među najnižima u Europskoj uniji. Svake se godine potvrdi više od 1 000 novih slučajeva, što znači da se s dijagnozom svakoga dana suoče tri osobe.
Najugroženiji su muškarci stariji od 60 godina, no sve je više mlađih bolesnika. Glavni rizični čimbenici su pušenje i profesionalna izloženost kemikalijama. Unatoč tome, bolest se često otkriva kasno jer se krv u mokraći – najčešći znak – nerijetko pogrešno pripiše urinarnim infekcijama.
„Dio tih pacijenata dijagnosticira se sa zakašnjenjem jer se neko vrijeme liječe kao urinarne infekcije ili se krvarenje pojavi i nestane, pa pacijenti misle da je sve u redu”, objasnio je prof. dr. sc. Igor Tomašković, predsjednik Hrvatskog urološkog društva.
Gubitak bubrega, višestruke operacije i kemoterapije samo su dio terapijskog puta s kojim se suočila Snježana Andreić, koja s bolešću živi već osam godina. Trenutačno joj pomaže ciljani „pametni” lijek, no naglašava da je put do adekvatne terapije bio dug i težak.
Stručnjaci ističu da su imunoterapija, gensko profiliranje i ciljane terapije dostupni, ali da Hrvatskoj još uvijek nedostaje kombinirani lijek koji je od 2024. uvršten u svjetske smjernice kao najučinkovitija opcija.
„Ono što, nažalost, nemamo, a od 2024. je u svim smjernicama kao najučinkovitije liječenje, jest kombinacija jednog lijeka, to čekamo”, kaže prim. dr. sc. Marijana Jazvić iz KBC-a Sestre milosrdnice.
Uz terapijske izazove, oboljeli se nose i sa stigmom. „Mislim da stigmi nema nikad mjesta, ali stigma kreće od nas; svatko od nas mora krenuti u promjenu svog ponašanja i razmišljanja”, poručio je Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.
Liječnici apeliraju na građane da ne ignoriraju krv u mokraći i da što prije potraže specijalističku obradu. Rano otkrivanje, naglašavaju, ostaje ključ za povećanje ionako niske stope preživljenja.