Rak masline, uz paunovo oko najrasprostranjenija bolest masline u hrvatskim maslinicima, ponovno brine proizvođače. Uzročnik, bakterija Pseudomonas savastanoi, napada biljku stvarajući kvržaste izrasline na izbojima, granama i deblu, ometajući protok hranjivih tvari i postepeno iscrpljujući stablo.
Bolest se najlakše uočava po svjetlozelenim, glatkim kvržicama na mladim grančicama. One s vremenom otvrdnu, potamne i popucaju, stvarajući trajni rezervoar zaraze. Optimalni uvjeti za razmnožavanje patogena su temperature između 22 i 25 °C te relativna vlažnost zraka oko 80 %. Bakterija može prezimiti unutar tumora i aktivirati se čim se vremenski uvjeti poprave.
Širenje bolesti – Kiša ispire bakterije iz izraslina i raznosi ih po krošnji – upozoravaju stručnjaci. Dugotrajni kišni periodi, ali i vjetar, insekti te oštećenja nastala tučom ili smrzavanjem dodatno ubrzavaju zarazu. Ljudski faktori, osobito rezidba i berba tresačima, pogoduju unošenju bakterije u svježe rane.
Prevencija i suzbijanje
- Rezidbu obavljati isključivo za suhog vremena.
- Nakon svakog stabla alat obavezno dezinficirati.
- Odmah nakon rezidbe ili tuče provesti zaštitu bakrenim pripravcima (2,0–3,0 l/ha odnosno 200–300 ml na 100 l vode).
- U ekološkim maslinicima dopuštena je primjena tekućeg bakarnog gnojiva na bazi bakrovog glukonata (250–350 ml/100 l vode) koje biljka usvaja sistemično i tako suzbija postojeće infekcije.
Stručnjaci ističu da „izrasline predstavljaju stalni izvor zaraze i prijetnju zdravim stablima”. Stoga redovita kontrola, higijena alata i pravodobna bakrena zaštita ostaju ključni koraci u očuvanju zdravlja maslinika.