Moskva je dočekala najnoviji transatlantski spor sa zadovoljstvom. Predsjednik Vladimir Putin izjavio je na sjednici ruskog Vijeća sigurnosti 22. siječnja da je „Rusiju Grenland uopće ne zanima, nama je potpuno svejedno što se tamo događa”. Istodobno je poručio da je spreman uplatiti milijardu dolara – ali iz zamrznutih ruskih sredstava na Zapadu – kako bi se pridružio novom forumu koji promiče bivši američki predsjednik Donald Trump i koji u Rusiji nazivaju parainstitucijom te alternativom Ujedinjenim narodima.
Kremlj smatra da bi napetosti između Sjedinjenih Država i europskih saveznika oko statusa i buduće obrane Grenlanda mogle pomoći ruskim interesima. Prorežimski analitičari otvoreno se raduju „sukobu unutar kolektivnog Zapada”, uvjereni da bi razdor mogao paralizirati NATO, potaknuti krizu unutar Europske unije i – najvažnije – odvratiti pozornost od rata u Ukrajini.
„Važno nam je da se Kijev liši najvažnijeg partnera dok ne obavimo posao”, navodi jedan od glasnijih komentara u ruskim medijima, dok drugi zaključuju: „Neka se Europljani rastrgaju na komadiće.”
Poruke iz Moskve dolaze u trenutku kada se u Washingtonu i europskim prijestolnicama raspravlja o Trumpovu prijedlogu stvaranja tzv. Odbora za mir, tijela koje bi, prema njegovoj viziji, okupilo države voljne pregovarati izvan postojećih međunarodnih struktura. Putinova ponuda financijskog sudjelovanja – i to novcem koji je Zapad zamrznuo nakon ruske invazije na Ukrajinu – namjerna je provokacija, ali i signal da se Kremlj želi uključiti u svaku platformu koja bi mogla oslabiti jedinstvo zapadnih saveznika.
Europski diplomati zasad javno minimiziraju opasnost od dubljeg raskola, no privatno priznaju da spoj pitanja grenlandske sigurnosti i Trumpovih paralelnih inicijativa otvara prostor za rusko miješanje. Dok traje nadmudrivanje, Moskva procjenjuje da joj vrijeme radi u prilog – svaka dodatna pukotina u zapadnom bloku smanjuje političku i vojnu potporu Ukrajini, što Putin i njegovi savjetnici ne skrivaju da priželjkuju.
