Vladimir Putin 15. kolovoza slijeće u američku saveznu državu Aljasku na sastanak s predsjednikom Donaldom Trumpom – i to unatoč međunarodnoj tjeralici koju je protiv njega 2023. izdao Međunarodni kazneni sud (ICC).
Glavni razlog što ruski čelnik može bezbrižno kročiti na tlo Sjedinjenih Država jest činjenica da ni Rusija ni SAD nikad nisu ratificirale Rimski statut iz 2002., pravni temelj ICC-a. Sud je Putina optužio za ratni zločin nezakonite deportacije djece s okupiranih ukrajinskih područja u Rusiju, što je Kremlj nazvao „skandaloznim i neprihvatljivim”.
Od izdavanja naloga Putin je drastično suzio popis odredišta. Posjetio je Kinu i Sjevernu Koreju, države koje s ICC-om nemaju nikakav ugovorni odnos, dok je prošle godine odustao od sudjelovanja na summitu u Južnoj Africi. U Mongoliji, iako je riječ o potpisnici Rimskog statuta, vlasti su odbile uhititi ruskog predsjednika, pozivajući se na članak 98. i tvrdnju da „Putin kao ruski čelnik uživa apsolutni diplomatski imunitet”. Sud u Haagu takvo je tumačenje odbacio podsjetivši da su države članice „obvezne uhititi i predati osobe protiv kojih su izdani nalozi, neovisno o njihovom službenom položaju”.
Washington se prema ICC-u odnosi jednako rezervirano. Ne samo da Sjedinjene Države nikada nisu pristupile statutu, nego je Trump u veljači ove godine uveo sankcije protiv Suda nakon što je ovaj izdao naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta. Američki je predsjednik te poteze označio „nelegitimnim i neutemeljenim radnjama protiv Amerike i našeg bliskog saveznika Izraela”.
U takvom pravnom vakuumu, uhićenje Vladimira Putina u SAD-u praktički je nemoguće – barem dok se Washington ne priključi Rimskom statutu ili sam ne odluči postupiti po nalogu ICC-a, što zasad ne izgleda vjerojatno.
