Eurostatovo najnovije izvješće pokazuje da se do 31. listopada 2025. čak 4,3 milijuna Ukrajinaca s privremenom zaštitom nalazi u Europskoj uniji. Najviše ih je u Njemačkoj (1 229 960), Poljskoj (965 005) i Češkoj (393 005), što čini 60 % svih koji su napustili Ukrajinu.
U Hrvatskoj privremenu zaštitu trenutačno ima 28 070 ukrajinskih državljana – gotovo četiri tisuće više nego u ljeto 2024. Time je Hrvatska, iza Malte, Cipra i Slovenije, četvrta država članica s najmanjim brojem izdanih dozvola. Struktura ukrajinskih korisnika privremene zaštite u EU-u jest 43,8 % žena, 25,5 % muškaraca i 30,8 % maloljetnika.
Financijski teret: 124,8 milijuna eura
Ministarstvo unutarnjih poslova navodi kako je država od ožujka 2022. do danas isplatila 124 835 306,92 eura za sufinanciranje smještaja ukrajinskih raseljenih osoba u privatnom i kolektivnom smještaju. Vlasnicima stanova, kuća i apartmana prema vladinoj odluci može se nadoknaditi do 477,80 eura mjesečno, a cijena za samca iznosi 6,64 eura po danu. Ugovori se sklapaju na šest mjeseci s mogućnošću produljenja do najviše godinu dana.
Prava i raspored smještaja
Ukrajinci pod privremenom zaštitom imaju pravo na boravak, zdravstvenu skrb, rad bez posebne dozvole, školovanje, osnovna sredstva za život te spajanje obitelji. Istraživanja pokazuju da velika većina živi u privatnim objektima, dok je manji dio u državnim kolektivnim centrima. Najviše su se nastanili u Istri, Lici (područje Gospića i Korenice), Slavoniji, Zagrebu i sjeveru zemlje.
Rad i planovi za ostanak
Mnogi su otvorili mala poduzeća ili nastavili poslove na daljinu; dio se zaposlio u ugostiteljstvu i maloprodaji. Čak 69 % anketiranih Ukrajinaca kaže da u Hrvatskoj planira ostati sljedećih pet godina.
Nedostatak ažurnih podataka
Iako MUP vodi internetsku stranicu „Hrvatska za Ukrajinu”, posljednja javno objavljena statistika o ukupnim ulascima ukrajinskih izbjeglica datira iz 1. ožujka 2023., pa je ukupan broj osoba koje su od početka rata prošle kroz Hrvatsku i dalje nepoznat.