Usred emitiranja velike godišnje konferencije ruskog predsjednika dogodio se neuobičajen trenutak: dopisnik BBC-ja Steve Rosenberg dobio je riječ i pred milijunima gledatelja postavio pitanje o budućnosti Rusije.
„Moje pitanje tiče se budućnosti Rusije. Kakvu budućnost planirate za svoju zemlju i svoj narod?” upitao je novinar.
Čim je završio, mikrofon mu je oduzet, a moderator Pavel Zarubin promptno skrenuo razgovor na drugu temu – golemu tužbu Donalda Trumpa protiv BBC-ja. „Mislim da je predsjednik Trump u pravu”, kratko je komentirao Vladimir Putin, izazvavši kratko zbližavanje Kremlja i Bijele kuće barem po tom pitanju.
Unatoč prekidu, Putin se ipak vratio početnom upitu. Prvo je branio ruski zakon o „stranim agentima”, naglasivši da „nismo mi izmislili taj zakon” te da su zapadne verzije „mnogo strože”. Kritičari, međutim, taj propis opisuju kao drakonski jer isključuje obilježene pojedince iz gotovo svih sfera javnog života i otvara vrata kaznenom progonu nakon jedne administrativne kazne.
U nastavku je ruski predsjednik ponovio poznatu tezu o zapadnom „nepoštovanju” i „prevarama”, osobito oko širenja NATO-a. No istodobno je ponudio potencijalni zaokret: „Spremni smo odmah obustaviti neprijateljstva pod uvjetom da se osigura srednjoročna i dugoročna sigurnost Rusije, i spremni smo surađivati s vama.”
Za neke promatrače taj je izvadak zazvučao poput maslinove grančice Europi. Ipak, ako Moskva sigurnost nastavi vezivati uz maksimalističke zahtjeve prema Ukrajini, malo je vjerojatno da će europski lideri odustati od skepticizma koji se produbio nakon 24. veljače 2022. godine.
