Dokumentarno-igrani film Igora Bezinovića „Fiume o morte!” odnio je nagradu publike na 20. izdanju bjelovarskog festivala DokuArt, potvrdivši status jednog od najuspješnijih hrvatskih naslova godine.
Film, hrvatski kandidat za nagrade Oscar i Goya, kroz svjedočenja Riječana rekonstruira 16 mjeseci okupacije grada pod talijanskim pjesnikom i protofašistom Gabrieleom D’Annunziom. Nakon svjetske premijere u Rotterdamu, gdje je osvojio glavnu nagradu festivala i priznanje FIPRESCI, te šest Zlatnih Arena u Puli, „Fiume o morte!” do danas je obišao gotovo 50 festivala – od Australije i Tajvana do Meksika – a prikazan je i u njujorškom muzeju MoMi.
Drugo mjesto po glasovima publike zauzeo je indijski kratki film „Tungrus”, dok je treće otišlo slovenskom „Cent’anni” redateljice Maje Doroteje Prelog. Učenici bjelovarske Gimnazije, okupljeni u Žiri mladih, svoj su trofej također dodijelili „Cent’anniju”, priči o pokušaju autora Blaža da nakon teške bolesti biciklom odveze svečani Giro d’Italia.
Tijekom sedam festivalskih dana prikazano je deset filmova, a u programu DOKUart EDU projekcije su bile namijenjene osnovcima i srednjoškolcima uz stručno vodstvo Nine Kovačića i Uroša Živanovića. Bjelovarski dokumentarist Đuro Gavran, uz asistenciju Petra Vukičevića, vodio je radionicu na kojoj je šest mladih Bjelovarčana snimilo kratki dokumentarac prikazan posljednje večeri festivala. Svoj film u nastajanju „Bez zamjere” predstavile su autorica Lucija Marčec i montažerka Petra Šobak.
Jubilarno izdanje obilježilo je i posebno osmišljen program uključivosti. Zahvaljujući Indijcu Anwaru Rajputu, strani radnici iz Indije i Nepala u Bjelovaru su postali ambasadori svojih kultura: kuhali su tradicionalna jela, vodili radionicu izrade sarija te pokazali vještinu ukrašavanja kanom. Organizatori ističu da je cilj bio približiti „novu radnu snagu” domicilnom stanovništvu i potaknuti međusobno razumijevanje.
DokuArt je tako 20. rođendan proslavio spojem lokalne filmske kreativnosti, svjetskih festivalskih uspješnica i programa koji granice – kako društvene tako i žanrovske – pretvaraju u mostove.