U selima uz hrvatsko-slovensku granicu, između Buzeta i Kopra, mještani su udružili snage kako bi obnovili zapuštene protupožarne i seoske putove te uklonili prepreke koje su godinama otežavale svakodnevni život.
„Suradnja sa susjedima u značajnom je usponu i nadamo se brzoj realizaciji uređenja međudržavnih protupožarnih putova”, kaže Edo Podreka iz Štrpeda, potpisnik memoranduma koji su potkraj proljeća potvrdile mjesne zajednice Štrped i slovensko Gračišče. Plan je proširiti oko deset kilometara nekada prohodnih putova kroz guste šume koje danas, kako slikovito dodaje Podreka, „ni divljač teško prolazi”.
Predsjednik Krajevne skupnosti Gračišče Dušan Arko podsjeća da je već nekoliko radnih akcija odrađeno zajednički: očišćen je put od Mlini do slovenskog sela Dvori. „Za nas granica ne postoji”, kaže Arko, prisjećajući se vremena kada je žilet-žica uvedena uz Schengensku crtu i „doslovno išla na živce”.
Ukidanje fizičkih zapreka
Najvidljiviji simbol tog razdoblja – masivna metalna vrata podignuta 2018. usred sela Mlini – ovog su ljeta konačno uklonjena. Vrata su, tijekom migrantske krize, presjekla cestu i onemogućila pristup nekoliko hrvatskih kuća s druge strane linije. Ulaskom Hrvatske u Schengen 2023. zapornice su otključane, a sada su i fizički nestale.
Stanovnik Mlini Dario Ugrin godinama je nosio ključ dobiven od slovenskih vlasti kako bi mogao doći do vrta i rezervoara na hrvatskoj strani. „Više od trideset godina suočavamo se s problemima – od traženja ključa do dokazivanja vlasništva. Smatraju nas zadnjom rupom na svirali”, ogorčeno kaže Ugrin, podsjećajući da selo još nema ni sanitarni čvor u Društvenom domu.
Neriješena toponimija
Mještani sada traže i povratak izvornog imena Mlini. Slovenija je 2007. dio naselja administrativno preimenovala u Maršiče, iako je istoimeno selo kilometar udaljeno. „Mlini nikada nisu bili Maršiče”, poručuje Podreka i predlaže da nadležne hrvatske institucije ispitaju tko je dao suglasnost za promjenu.
Neiskorišteni potencijali
Susjedi s obje strane granice slažu se kako su pogranična područja zanemarena. Vinko Zupančič iz slovenskog sela Pisari upozorava da prostorni plan za obližnje Mlini nikad nije prihvaćen, pa vlasnici još čekaju odštetu za zemlju ustupljenu prije 35 godina. Ukazuje i na vrijedan, ali neiskorišten izvor Are, čiji protok ljeti nadmašuje rijeku Rižanu.
Unatoč dugogodišnjim administrativnim zaprekama, najnovije zajedničke akcije vraćaju optimizam: protupožarni putovi mogli bi postati žila kucavica novog turizma, sigurnosti i susjedskih odnosa na zelenoj granici između Hrvatske i Slovenije.