Najmasovniji prosvjedi u Iranu od Islamske revolucije 1979. ušli su u treći tjedan, a tijekom noći na subotu ponovno su zahvatili Teheran, Mashhad, Tabriz, Qom, Hamedan i druge veće gradove.
Prosvjednici su unatoč blokadi interneta izašli na ulice, udarali loncima, palili vatre i uzvikivali slogane poput „smrt Khameneiju”, dok su trube automobila odjekivale potporu. U Hamedanu je viđena i zastava iranske monarhije s lavom i suncem, simbol koji je nestao nakon svrgavanja šaha.
Bivši prijestolonasljednik Reza Pahlavi, koji živi u SAD-u, nazvao je odaziv „veličanstvenim” i putem društvenih mreža poručio: „Naš cilj više nije samo izlaziti na ulice. Cilj je pripremiti se za zauzimanje i zadržavanje gradskih središta.” Pahlavi je pozvao na koordinirane akcije tijekom vikenda.
Aktivisti strahuju da bi prekid komunikacija mogao prikriti nasilje sigurnosnih snaga. Norveška organizacija Iran Human Rights tvrdi da je dosad ubijena najmanje 51 osoba. Dobitnica Nobelove nagrade za mir Shirin Ebadi upozorila je da vlasti „pod okriljem sveobuhvatne blokade komunikacija možda pripremaju masakr”.
Vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei u petak je prosvjednike nazvao „vandalskim elementima” i obećao da Islamska Republika „neće odstupiti”, ponovno optuživši Sjedinjene Države za poticanje nemira. Iranske vlasti istodobno navode da je u sukobima poginulo i nekoliko pripadnika sigurnosnih snaga.
Napetosti dodatno pojačavaju izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa. „Iranu je jako loše. Čini mi se da narod preuzima gradove za što nitko nije mislio da je moguće prije nekoliko tjedana”, rekao je Trump, dodavši upozorenje iranskom vodstvu: „Bolje nemojte početi pucati jer ćemo i mi početi pucati.”
Ovo je već drugi put ove godine da Washington otvoreno prijeti Teheranu; SAD je u lipnju sudjelovao u 12-dnevnom ratu Izraela protiv Islamske Republike. Dok prosvjednici pojačavaju pritisak iznutra, a dijaspora organizira skupove potpore diljem svijeta – od Sydneyja, gdje se okupilo stotine iransko-australskih građana, do europskih prijestolnica – iransko vodstvo zasad pokazuje malo spremnosti na ustupke.
Krajnji domet pokreta ovisit će o sposobnosti prosvjednika da, kako traži Pahlavi, preuzmu ključne gradske točke, ali i o odgovoru vlasti koje zasad, unatoč žestokoj retorici, još uvijek nastoje zadržati kontrolu kombinacijom represije i cenzure.
