Pregovori između Ujedinjene Kraljevine i Europske unije o pridruživanju britanskih tvrtki obrambenom fondu SAFE, vrijednom 150 milijardi eura, okončani su bez dogovora samo nekoliko dana prije roka 30. studenoga.
Fond SAFE („Security Action for Europe”) ključni je instrument unijine ofenzive za jačanje europske obrane i planiranog povećanja vojnih ulaganja za ukupno 800 milijardi eura, ponajprije zbog prijetnje iz Rusije i neizvjesnih odnosa Bruxellesa i Washingtona. Ulazak Londona u program otvorio bi britanskim proizvođačima oružja vrata većim ugovorima, no sporna je ostala visina britanskog financijskog uloga.
Prema diplomatskim izvorima, Bruxelles je zatražio ulaznu naknadu do šest milijardi eura – navodno čak 6,5 milijardi – što je London ocijenio neprihvatljivim. Peter Ricketts, nekadašnji visoki diplomat i predsjednik Odbora za europska pitanja Doma lordova, razinu tražene svote opisao je kao „toliko izvan svih razmjera da sugerira kako dio država članica zapravo ne želi Ujedinjenu Kraljevinu u programu”.
Ministar za odnose s EU-om Nick Thomas-Symonds potvrdio je slom pregovora: „Iako je razočaravajuće što nismo uspjeli zaključiti razgovore o britanskom sudjelovanju u prvoj fazi SAFE-a, domaća obrambena industrija i dalje će moći sudjelovati u projektima na temelju statusa treće zemlje.” Dodao je kako je „pregovore vodio u dobroj vjeri” te naglasio da će London potpisivati samo one sporazume „koji su u nacionalnom interesu i predstavljaju dobru vrijednost za novac”.
Još u svibnju čelnik laburističke vlade Keir Starmer potpisao je s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen partnerstvo o sigurnosti i obrani, što je otvorilo put dubljoj suradnji. Bez tog sporazuma britanski udio u komponentama za SAFE-ove projekte bio bi ograničen na 35 %. Prošli je tjedan Starmer izrazio uvjerenje da će „tiha diplomacija” dovesti do dogovora. Međutim, ministar obrane John Healey gotovo istodobno je upozorio kako Ujedinjena Kraljevina „nije spremna platiti bilo koju cijenu”, nagovijestivši mogućnost odustajanja.
London sada tvrdi da će nastaviti graditi sigurnosna partnerstva na bilateralnoj osnovi te podsjeća da je u posljednjih godinu dana sklopio više obrambenih sporazuma diljem Europe i vodio Koaliciju voljnih u pomoći Ukrajini. S druge strane, Bruxelles ostaje pri stajalištu da se u budućnosti može razgovarati o novom krugu pregovora – ali tek nakon što bude definiran jasniji financijski okvir.
Za Keira Starmera, koji je po dolasku na vlast najavljivao „reset” odnosa s Europskom unijom, raspad dogovora čini se ozbiljnim udarcem i podsjetnikom da su post-brexitovski odnosi i dalje opterećeni teškim kompromisima.
