Sve šire korištenje generativne umjetne inteligencije na fakultetima izaziva rastuću zabrinutost među nastavnicima. Prema novijim anketama, velika većina studenata već se oslanja na AI alate kako bi napisala seminarske radove, sažela knjige ili riješila kompleksne zadatke – često u tek nekoliko sekundi.
Međutim, profesori izvješćuju da pritom slabe temeljne kompetencije koje visoko obrazovanje tradicionalno gradi: čitanje s razumijevanjem, analitičko mišljenje i samostalno zaključivanje. Primjećuju se, kažu, poteškoće studenata u sintetiziranju informacija i argumentiranju vlastitih stavova.
Nastavnici također upozoravaju na mogućnost začaranog kruga u kojem AI sustavi ocjenjuju radove koje je izradio drugi AI, bez stvarnog ljudskog učenja. Prema riječima jednog profesora, tehnološke kompanije nude takve alate besplatno upravo zato da kod mladih stvore dugoročnu ovisnost o vlastitim proizvodima.
Dodatni je strah da bi masovna automatizacija mogla produbiti društvene nejednakosti: elitna sveučilišta možda će i dalje njegovati tradicionalnu, mentorsku nastavu, dok bi ostatak sustava mogao prijeći na ubrzane, algoritamski pogonjene modele.
Kako je potpunu zabranu teško provesti, sve više profesora mijenja metodologiju provjere znanja. Među novim pristupima ističu se:
• usmeni ispiti i prezentacije; • ručno pisani eseji i bilješke; • aktivne rasprave u učionici koje ulaze u ukupnu ocjenu; • obavezne izjave studenata o načinu korištenja AI-ja; • umetanje nasumičnih pojmova u zadatke radi otkrivanja automatiziranog kopiranja.
Istodobno dio akademske zajednice zagovara integraciju umjetne inteligencije u nastavu, ali pod strogim pravilima. „Cilj nije izbjegavati tehnologiju, nego naučiti studente da je koriste kritički i odgovorno”, poručuju zagovornici uravnoteženog pristupa.