Dok se političari i dalje pozivaju na autoritet „međunarodne zajednice”, taj pojam danas više skriva nego otkriva, upozorava doc. dr. sc. Ivan Perkov, predavač kolegija Politika i društvo na Sveučilištu u Splitu. U razgovoru za naš list razlaže kako je taj nekada univerzalistički ideal pretvoren u fasadu iza koje stoje interesi velikih sila te zašto je svijetu, unatoč prividima globalnog poretka, gotovo nemoguće govoriti jednim glasom.
Iluzija univerzalnog soglasja
• Selektivno djelovanje. Perkov podsjeća da se izraz „međunarodna zajednica” u praksi najčešće svodi na Sjedinjene Države i uski krug zapadnih saveznika. „Termin više otkriva odnose moći nego stvarno zajedništvo država”, tvrdi i dodaje da se ista logika vidi u ratu u Siriji, Libiji ili Jemenu, kao i u toleriranju turske politike prema Kurdima.
• Bolna balkanska iskustva. Posebno oštar je pri podsjećanju na ratove devedesetih: spora i mlaka reakcija svijeta omogućila je tragedije Vukovara i Srebrenice. „To iskustvo razotkrilo je oportunizam i inertnost u prepoznavanju trenutka za odlučno djelovanje”, kaže.
UN – taoci prava veta
Ujedinjeni narodi nastali su na ruševinama Drugog svjetskog rata s idealom „nikad više”, ali su ubrzo postali arena nadmetanja. Prema Perkovu, ključni problem je pravo veta u Vijeću sigurnosti, zbog kojega su UN „pretvoreni u prostor blokada i kalkulacija”. Reforma je nužna, no najveći privilegirani akteri najmanje je žele.
Kakistokracija umjesto liderstva
Perkov smatra da svijet danas ulazi u razdoblje kakistokracije – vladavine najgorih – koja je uslijedila nakon faze kleptokracije. Kao personifikaciju tog trenda navodi Vladimira Putina i Donalda Trumpa. Trump je, kaže, „remetilački faktor” koji dovodi u pitanje NATO, razgrađuje multilateralne ugovore i širi teorije zavjere, ali je istodobno simptom dubljih rana zapadnih demokracija – rastuće nejednakosti i nepovjerenja u institucije.
Nestabilnost na jugoistoku Europe
Slične obrasce Perkov vidi i u okruženju: koncentracija moći u Srbiji, urušavanje institucija u Mađarskoj te kronična nestabilnost Bosne i Hercegovine potvrđuju, po njemu, da kakistokracija nije rezervirana samo za velike sile.
Opasno, ali ne i beznadno
Unatoč sumornoj dijagnozi – podijeljene sile, slab multilateralizam i lideri „kratkog fitilja” – Perkov podsjeća da povijest pokazuje otpornost čovječanstva. Hrvatska, ističe, danas uživa razinu sigurnosti i blagostanja kakva je bila nezamisliva u ratnim devedesetima. „Svijet jest u krizi, ali to ne znači da smo osuđeni na pesimizam”, zaključuje.
