Prof. dr. sc. Bernard Kozina, enolog Agronomskog fakulteta u Zagrebu i dugogodišnji „šaptač vinima”, tvrdi da je domaće vinarstvo u posljednjih deset godina napravilo ogroman iskorak.
„Proteko desetljeće vrijeme je neupitnog uspona i postizanja iznimno visoke razine opće kakvoće vina”, ističe stručnjak koji godinama predsjeda ocjenjivačkim komisijama na Sabatini – najvećem skupu vinara i vinogradara u zemlji.
-
Kvaliteta raste, pogreške padaju • Najčešći problemi, poput oksidacije i octikavosti, „na sreću, na ocjenjivanjima su sve rjeđi”. • Zasluge pripisuje modernim enološkim preparatima i „podizanju razine tehničke opremljenosti podruma”, osobito u Dalmaciji.
-
Klimatski izazovi • Rane berbe, suše, ekstremne oborine i tuče sve više prijete vinogradima. Kozina navodi kako su godine 2000., 2003. i 2011. bile prve alarmantne, a „posljednjih nekoliko otjerale su svaku sumnju” u klimatske promjene.
-
Snaga mladih i tehnologije • „Mlade generacije obrazovanih vinogradara i vinara permanentno unapređuju vještine”, kaže profesor, dodajući da manjina koja odbija novitete „živi u paralelnom svemiru”.
-
Autohtone sorte kao zaštitni znak • Plavac mali i Pošip već su globalno prepoznati, a Grk i Babić, smatra Kozina, „na dobrom su putu”. Autohtone sorte naziva „Božjim darom” koji treba čuvati i razvijati.
-
Što kupci traže? • Potrošački ukus brzo se mijenja, ali jedno ostaje: „Opća kvaliteta vina uvijek će biti presudan čimbenik izbora.”
-
Poruka mladim vinarima • Obrazovanje, stalno učenje i velika doza strasti osnovni su recept: „Težite da svaka nova berba bude bolja od prethodne.”
Kozina zaključuje da spoj znanosti, prakse i emocije stvara velika vina te da Hrvatska, unatoč klimatskim prijetnjama, zahvaljujući znanju i autohtonim sortama, ima sjajnu vinsku budućnost.