Hakersko curenje dokumenata iz Ureda za industrijsko partnerstvo (OIP) pri američkom Ministarstvu domovinske sigurnosti (DHS) otkrilo je goleme planove proširenja nadzora uz pomoć umjetne inteligencije.
Prema dvjema ukradenim bazama podataka, OIP je od 2004. do kraja 2025. dodijelio više od 1 400 ugovora ukupne vrijednosti 845 milijuna dolara, dok se u registru natjecatelja nalazi više od 6 800 tvrtki zainteresiranih za suradnju. Materijale je medijima proslijedila organizacija za transparentnost Distributed Denial of Secrets, a do njih je došao anonimni „cyber-haktivist”.
Ključni projekti • automatski video-nadzor u zračnim lukama • adapteri koji agentima omogućuju biometrijsko skeniranje putem pametnih telefona • AI platforma koja prikuplja sve podatke o pozivima na broj 911 u SAD-u, izrađuje „geoprostorne toplinske karte” i predviđa trendove incidenata – rani oblik prediktivnog policijskog rada
Lista otkriva i ideje koje DHS na kraju nije financirao, ali svjedoči o golemu interesu privatnog sektora za sigurnosne poslove koje potiče proračunsko pojačanje od 165 milijardi dolara odobreno prošle godine.
Reakcije stručnjaka Jeramie Scott iz Projekta nadzora pri Centru za elektroničku privatnost upozorava da se granica između fikcije i prakse opasno briše: „Vrlo je neugodno kad izgleda kao da gledaju distopijske znanstveno-fantastične filmove i zaključuju: ‘E, to nam treba!’ – a to nikako ne bi smjela biti pouka tih filmova.”
Kontroverze i pitanja privatnosti DHS se već ranije suočio s kritikama nakon prikupljanja vizualnih i biometrijskih podataka tijekom prosvjeda u Minneapolisu, a novo curenje potkrepljuje bojazan da bi se nadzorne tehnologije mogle širiti brže od zakonodavne kontrole i javne rasprave.
Dok vlada tvrdi da napredni sustavi jačaju nacionalnu sigurnost i ubrzavaju reakciju hitnih službi, aktivisti za ljudska prava ističu rizik od masovnog praćenja, algoritamske pristranosti i „prediktivnog” označavanja čitavih zajednica.
Sljedeći koraci Za sada nije poznato hoće li curenje rezultirati službenim istragama u Kongresu, no pritisak civilnog društva za većom transparentnošću i jasnim pravilima korištenja AI-a u sigurnosne svrhe sve je izraženiji. U međuvremenu, otkrivene baze podataka nude rijedak uvid u to kamo bi se državna tehnologija nadzora mogla kretati – i koliko će to koštati američke porezne obveznike.