Optimizam na tržištima
Neočekivani zaokret američkog predsjednika Donalda Trumpa u Davosu – povlačenje najavljene dodatne carine na uvoz iz osam država članica Europske unije – preko noći je podigao svjetske burzovne indekse. Cijene dionica skočile su na Wall Streetu, Crobex je pratio trend, a dolar je ojačao prema jenu i juanu. Ulagači su, barem zasad, odahnuli jer je splasnuo strah od novog transatlantskog trgovinskog rata.
Grenlandski spor i zamrznuti sporazum
Trumpova prijetnja bila je vezana uz njegov plan o američkoj kupnji Grenlanda. EU je na to reagirao zamrzavanjem već dogovorenog carinskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama. Nakon što je američki predsjednik u Švicarskoj ublažio retoriku, Bruxelles najavljuje da će ratifikacija ipak uskoro doći na dnevni red – „do sljedeće neprilike”, kako diplomatski izvori cinično primjećuju.
Odbor za mir bez velikih sila
U Davosu je Trump predstavio i "Odbor za mir", opisavši ga kao „jedno od najvažnijih tijela ikad stvorenih”. Inicijativi se zasad nisu priključile stalne članice Vijeća sigurnosti; Francuska je odbila, Rusija i Kina suzdržane, Velika Britanija čeka. Od zapadnih zemalja potporu su pružile Mađarska i Bugarska. Kanada je s liste pozvanih uklonjena nakon što je premijer Mark Carney u Davosu prozvao „carine kao oružje moći”.
Vatikan je dobio pozivnicu; kardinal Pietro Parolin potvrdio je da papa Lav XIV. još „razmatra odgovor”.
Hrvatsko odbijanje
Na svečanosti potpisivanja akta bila je i hrvatska veleposlanica u Bernu Andrea Bekić, no bez pristupnice vrijedne milijardu dolara. Nakon konzultacija, premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović objavili su istovjetan stav: „Hrvatska u ovom trenutku neće pristupiti Odboru za mir.” Plenković je naglasio da je odluka donesena „nakon temeljitih analiza“.
Europa traži autonomiju
Šefovi država i vlada EU-a, među njima Emmanuel Macron i Friedrich Merz, upozorili su da je transatlantska kriza gurnula Uniju u novu realnost u kojoj se više ne može oslanjati isključivo na Washington. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen poručila je kako „Europa mora djelovati kao neovisna sila”. Prvi obrisi te strategije naznačeni su upravo u reakciji na grenlandsku krizu: od zamrzavanja trgovinskog sporazuma, preko razmatranja slanja vojnika na Grenland, do najave protumjera ako SAD ponovo posegne za carinama.
Ukrajina kao trajni memento
Dok se Bruxelles i Washington privremeno primiruju, rat u Ukrajini ulazi u četvrtu godinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u Davosu je predložio stvaranje zajedničkih europsko-ukrajinskih obrambenih snaga s do tri milijuna vojnika. Trump se pohvalio da je Putinu poslao poruku kako „rat mora završiti”, ali konkretni koraci još se ne vide.
Što slijedi?
Ekonomisti upozoravaju da bi tržišni optimizam mogao trajati samo dok se ne pojavi sljedeći povod za napetosti. Europski čelnici istodobno rade na planu za manje ovisnosti o SAD-u. Hrvatska vlada poručuje da „partnerstvo SAD-a i Europe ostaje ključno”, no i ona priznaje da predstoji „teška godina za politiku, ekonomiju i sigurnost”. Dok se svijet prilagođava novom omjeru sila, ostaje zajednička zadaća – kako odnose stabilizirati, a ne pogoršati.
