Republika Hrvatska ponosi se jednom od najrazvedenijih obala Mediterana i flotom od više od 14 000 charter-plovila – trećom po veličini u Europi. No dok broj jahti i turističkih dolazaka nezaustavljivo raste, sustav za prihvat fekalnih (crnih) i kućanskih (sivih) voda u većini hrvatskih luka još ne postoji.
• Više od 100 000 registriranih brodova svake sezone plovi Jadranom. • U prva tri mjeseca 2024. u hrvatskim je lukama evidentirano gotovo 2,4 milijuna putničkih dolazaka. • Oko 450 pristaništa pod ingerencijom županijskih lučkih uprava i većina marina nemaju obvezu izgradnje „pump-out” stanica.
Autori trogodišnjeg istraživanja Milo 23WC upozoravaju da Jadran „gubi stotine tona fekalija dnevno, u tišini i anonimnosti lučkog priveza”. Problemu pridonosi normativna praznina: studije utjecaja na okoliš najčešće ga rješavaju rečenicom „uspostaviti prihvat crnih i sivih voda s plovila”, bez tehničkih rješenja, troškovnika ili rokova.
Veliki teretnjaci i putnički brodovi teški više od 400 GT podliježu MARPOL-ovu Anexu IV; moraju fekalne vode obraditi ili ih predati lučkoj postaji, a dnevnik ispuštanja (Sewage Record Book) i inspekcije osiguravaju kontrolu. Nasuprot tomu, manja turistička plovila – upravo ona koja ljeti ispunjavaju zatvorene uvale – ostaju izvan dosega propisa.
Istraživanje predlaže nacionalni sustav pump-out infrastrukture prilagođene marinama i županijskim lukama te ugradnju jasne zakonske obveze za operatere privezišta. Autori poručuju da je Jadransko more „uvjet opstanka obalnog identiteta” i da daljnje odgađanje rješenja više nije prihvatljivo.