Prinosi na dugoročni državni dug u središnjem dijelu eurozone ponovo su probili psihološke granice, otkrivajući pojačanu nervozu ulagača uoči glasanja o povjerenju francuskoj vladi.
• Njemačke 30-godišnje obveznice jutros su nosile 3,378 %, najviše od kolovoza 2011. Viši prinos znači skuplje zaduživanje jer investitori traže veću nagradu za rizik.
• Sličan skok zabilježen je na francuskim i nizozemskim dionicama duga. U kolovozu je cjelokupni dugoročni segment eurozone poskupio najviše u pet mjeseci.
• Francuski prinosi porasli su čak 0,27 postotnih bodova u kolovozu – najveći mjesečni skok od ožujka. Tržište reagira na najavu premijera Françoisa Bayroua da će parlament odlučivati o povjerenju njegovoj vladi zbog planiranih rezova potrošnje.
• Ministar financija Éric Lombard upozorio je prošli tjedan kako bi, u slučaju pada vlade i daljnjeg pogoršanja proračuna, „mogao intervenirati MMF”. Dodao je da je „rizik realan” ako novi kabinet ne uspostavi kontrolu nad javnim financijama.
• Predsjednica ECB-a Christine Lagarde smirivala je ton, poručivši da francuska situacija „trenutačno ne traži” pomoć MMF-a, ali je priznala da i najmanja prijetnja padu vlade zabrinjava regulatora. Lagarde ističe da Pariz i dalje mora provoditi fiskalnu disciplinu, dok ECB „vrlo pažljivo” prati raspon prinosa.
• Analitičar banke SEB Jussi Hiljanen smatra da rasplet političke krize neće riješiti temeljni problem: „Francuska tradicionalno ima značajan proračunski deficit i neodrživ dug.”
• Na referentnim desetogodišnjim izdanjima razlika između pariškog i berlinskog papira narasla je na 0,78 postotnih bodova, nedaleko od prošlotjednog vrhunca (0,79), najvišeg od travnja. Njemačka desetogodišnja kamatna stopa iznosi 2,75 %, francuska 3,53 %, a talijanska oko 3,6 %.
Rastući prinosi signaliziraju da ulagači traže sve veću premiju za politički rizik. Ishod francuskog glasanja tako bi mogao odrediti smjer europskih tržišta obveznica u nadolazećim tjednima.
