Prihodi koje Moskva ostvaruje izvozom nafte spustili su se u studenome na najnižu mjesečnu razinu otkako je Kremlj 2022. pokrenuo rat protiv Ukrajine, objavila je Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Prema procjeni IEA-e, ukupni prihodi od izvoza nafte u studenome iznosili su 11 milijardi dolara (9,5 milijardi eura), što je 3,6 milijardi dolara manje nego u istom mjesecu lani. Pad je rezultat istodobnog smanjenja prodanih količina i cijena, a agencija ocjenjuje da je riječ o najnižoj zabilježenoj zaradi od veljače 2022.
Dodatni pritisak stvorili su ukrajinski napadi na rusku „sjensku flotu” tankera i morske terminale u Crnom moru, zbog kojih je, navodi IEA, gotovo prepolovljen studeni izvozni promet tom rutom. Rusko ministarstvo financija već je ranije izvijestilo da su prihodi od nafte i plina u prvih devet mjeseci pali 22 posto, na ukupno 88 milijardi dolara (76 milijardi eura).
Washington je u listopadu uveo dosad najstrože sankcije ruskom energetskom sektoru, pogodivši dvije najveće naftne kompanije, Rosneft i Lukoil. Agencija upozorava da će nove zapadne mjere, koje stupaju na snagu u prvom tromjesečju 2026., predstavljati dodatni izazov za ruski izvoz derivata.
Istodobno je Kijev tijekom ljeta i rane jeseni intenzivirao napade bespilotnim letjelicama na ruske rafinerije, što je potaknulo skok maloprodajnih cijena goriva unutar same Rusije i navelo pojedine regije da uvedu ograničenja u prodaji.
Visoka vojna potrošnja, tvrdokorna inflacija i slabiji prihodi od fosilnih goriva razvukli su državni proračun. Vlada očekuje manjak od oko 50 milijardi dolara (43 milijarde eura) ove godine, približno tri posto BDP-a, te za 2026. najavljuje povećanje poreza građanima i tvrtkama kako bi suzila deficit.
IEA napominje da se tržište naftnih prerađevina trenutačno donekle stabiliziralo nakon izvanrednih zastoja u ruskim rafinerijama u studenome, no upozorava da bi novi paket sankcija mogao ponovno pojačati pritiske već početkom sljedeće godine.