Oba favorita na još uvijek neslužbeno okončanim izborima u Hondurasu najavili su da će, ukoliko preuzmu vlast, raskinuti diplomatske odnose s Narodnom Republikom Kinom i ponovno uspostaviti vezu s Tajvanom. Time bi poništili odluku aktualne predsjednice Xiomare Castro iz ožujka 2023., kojom je Honduras nakon 82 godine napustio Taipei i okrenuo se Pekingu.
„Za Honduras iz odnosa s Kinom nije proizašla nikakva korist”, izjavio je liberalni kandidat Salvador Nasralla. Njegov suparnik, konzervativac Nasry Asfura, složio se i dodao: „S Tajvanom nam je bilo 100 puta bolje.” Obojica tvrde da je nakon prekida s Tajvanom izostala obećana kineska kupnja škampa, zbog čega je taj izvozni sektor naglo potonuo.
Taipei danas priznaje svega 12 država
Posljednje desetljeće obilježeno je snažnom kampanjom Pekinga da zemlje širom svijeta priznaju samo Narodnu Republiku Kinu. Otad je 21 država prekinula veze s Tajvanom, među njima i pet srednjoameričkih i karipskih (Panama, Dominikanska Republika, Salvador, Nikaragva i Honduras). Nakon honduraškog zaokreta 2023. Tajpej je ostao na samo 12 službenih partnera.
No posljednjih mjeseci trend se počeo lomiti. Deseteročlano izaslanstvo panamskog parlamenta nedavno je u Taipeiju tražilo poslovne prilike, a vlada Sv. Vincenta i Grenadina izbacila je iz programa najavu priznanja Pekinga. Analitičari ističu kombinaciju američkog pritiska i neispunjenih kineskih obećanja – od otkazivanja velikih infrastrukturnih projekata u Panami do oskudne pomoći poslije pandemije – kao glavne razloge promjene raspoloženja.
Profesor Evan Ellis s Ratnog učilišta američke vojske smatra da su se troškovi i koristi odnosa s Kinom promijenili „osobito nakon reizbora Donalda Trumpa”, a ostanak uz Tajvan doživljava se kao signal bliskosti Washingtonu – s očekivanom nagradom u obliku političke i gospodarske potpore.
Prozivke za korupciju i neispunjena obećanja
Dok su vlasti u Tegucigalpi tražile kineske kredite i otkup duga, obećavane investicije i nova tržišta nisu se materijalizirala. U Panami su radovi na mostovima i lukama koje je trebala financirati Kina odgađani ili zamrznuti. Istodobno, mediji su objavili poruke koje sugeriraju da su visoki dužnosnici primali milijunske narudžbe iz Pekinga neposredno nakon preokreta priznanja, što su prozvani negirali.
U regiji se spominju i slučajevi u kojima su kineski posrednici nudeći infrastrukturne megaprojekte navodno nudili mito kako bi ubrzali raskid s Tajvanom. Iako geopolitički motivi građanima najčešće nisu u fokusu, Hondurašani ovaj put, čini se, računaju na opipljivije koristi: otvaranje američkog tržišta, obnovu izvoza i novu financijsku pomoć s Tajvana.
Prije službenih rezultata izbori su u sjeni optužbi za tehničke propuste, prijevare i, kako tvrde promatrači, otvoreno uplitanje Washingtona. No neizvjesno je samo tko će postati predsjednik; pobjednik u Tajpeju, barem zasad, čini se siguran.