Britanska povjesničarka dr. Morwenna Blewett u novoj knjizi razotkriva manje poznatu mrežu restauratora papira i knjižnih uvezivača koji su tijekom 1930-ih i 1940-ih godina, po nalogu nacističkog režima, sustavno popravljali oštećene matične knjige i crkvene registre diljem Europe.
Prema pronađenim pismima nacističkih dužnosnika, ti su se zanatlije uključili u opsežan projekt „čišćenja” i osposobljavanja starih zapisa rođenja, krštenja, vjenčanja i konverzija. Cilj je bio da dokumenti postanu čitljivi te da nacističke vlasti mogu precizno utvrditi nečije židovsko podrijetlo. Na taj su način, naglašava Blewett, „izravno pridonijeli genocidu”, jer su podaci služili za sastavljanje popisa neželjenih osoba, kasnije deportiranih u logore.
Blewett, suradnica Worcester Collegea pri Sveučilištu Oxford, naglašava da su mnogi restauratori, često motivirani stručnim izazovom ili financijskim poticajima, bili svjesni konačne namjene svog rada. Ipak, do danas su uglavnom ostali nevidljivi u povijesnim prikazima Holokausta.
Otkrivena korespondencija pokazuje da je režim Adolfa Hitlera sustavno tražio vještine konzervatorskih radionica kako bi što potpunije proveo rasne zakone. Projekt je obuhvaćao čitav kontinent, od lokalnih župnih arhiva do gradskih uprava, a restaurirani dokumenti služili su kao svojevrsna „hit lista” za čitave obitelji.
Njezina knjiga otvara pitanje etičke odgovornosti čitavih struka u ratnim vremenima i upozorava da zanatsko ili akademsko znanje nikada nije neutralno kada ga preuzme totalitarna vlast.