Poljsko sudjelovanje u novom europskom zajmovnom programu Security Action for Europe (SAFE), teškom 150 milijardi eura, našlo se na rubu blokade zbog žestokog političkog sukoba u Varšavi.
Prema odobrenom planu, Poljska bi dobila 43,7 milijardi eura – više nego ijedna druga članica – namijenjenih jačanju vojske i kupnji suvremene opreme. Premijer Donald Tusk program opisuje kao „the largest financial project in terms of developing Poland’s defense capabilities and arms industry with the participation of EU funds”. Vijeće EU-a ovoga je tjedna već potvrdilo poljski investicijski paket, koji uključuje 139 projekata.
No da bi novac doista počeo pristizati, potrebno je posebnim zakonom uskladiti nacionalno zakonodavstvo s pravilima SAFE-a. Senat je prijedlog usvojio, ali uz amandmane; sada i Sejm mora potvrditi izmjene prije nego što ih potpiše predsjednik Karol Nawrocki.
Tu nastaje prijepor. Nawrocki je blizak oporbenom nacionalističkom PiS-u, a stranka čelnika Jarosława Kaczyńskog traži da predsjednik uloži veto. PiS osporava takozvani mehanizam uvjetovanosti – klauzulu prema kojoj se sredstva mogu povući samo ako država poštuje vladavinu prava. Zbog istog je pitanja Poljskoj u razdoblju 2015.–2023. bio zaleđen dio europskih fondova. Pokušaj PiS-a da klauzulu izbriše propao je u Senatu.
Kaczyński tvrdi da je SAFE „part of a broader political plan aimed at uniting Europe under German leadership”. S njim se slaže i krajnje desna zastupnica Anna Bryłka, koja upozorava na mogućnost zlouporabe sredstava.
Suprotni tabor tvrdi da je sigurnost prioritet: eurozastupnica Marta Wcisło poručuje da „Anyone who criticises the SAFE program today is aligning with [Russian President] Vladimir Putin’s narrative, because nothing is more important than Poland’s security and the safety of our borders”. Kolega Michał Szczerba dodaje da je Poljskoj za planirane projekte potrebno još oko 20 milijardi eura i predlaže „This way, we could also engage partners such as Ukraine to invest in the drone sector, including anti-drone systems”.
Hoće li predsjednik potpisati zakon ili poslušati poziv na veto, ostaje otvoreno pitanje. Od te odluke ovisi isporuka najveće pojedinačne tranše europskog obrambenog novca, ali i buduća dinamika unutarpoljskog prijepora između proeuropske vlade i euroskeptične desnice.
