Vrhovni sud Sjedinjenih Država ukinuo je globalne carine koje je bivši predsjednik Donald Trump uveo prošle godine, zaključivši da je prekoračio ovlasti predviđene Zakonom o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima. Presuda dolazi nakon gotovo tri sata usmenih rasprava održanih u studenome pred konzervativnom većinom od 6-3.
Ustav SAD-a pravo uvođenja carina izričito povjerava Kongresu, a suci su procijenili da predsjednik ne može samostalno nametati namete bez jasnih vremenskih ili količinskih ograničenja. Odluka bi državni proračun mogla stajati do 175 milijardi dolara, procjenjuju ekonomisti s Penn-Wharton Budget Modela, jer bi vlada morala vratiti već naplaćene pristojbe. To je više od zajedničke planirane potrošnje Ministarstava prometa i pravosuđa za 2025. godinu.
Trump je 2. travnja prošle godine dan proglasio „Danom oslobođenja” i najavio sveobuhvatne carine kao mjeru zaštite američkih radnika. Dan uoči presude u obilasku čeličane u Georgiji ponovno je branio potez tvrdeći da su „posao i proizvodnja čelika ponovno procvjetali” te da su carine „zdravi razum”. Prema njegovim riječima, mjera je donijela 12 milijardi dolara prihoda kojima su subvencionirani poljoprivrednici, a iduće bi godine blagajna, kako je rekao, „zaradila 900 milijuna dolara — osim ako Vrhovni sud ne kaže drugačije”.
Trump je upozorio da bi ukidanje nameta izazvalo „potpuni nered” u gospodarstvu. Sada, nakon sudske odluke, vladu očekuju kompleksni pregovori oko povrata sredstava uvoznicima i mogući pritisci industrija koje su profitirale od zaštitnih mjera.
Odluka Vrhovnog suda ne dovodi samo u pitanje Trumpovu gospodarsku ostavštinu nego i šire ovlasti Bijele kuće u trgovačkoj politici, jasno poručujući da ključ za uvođenje carina ostaje u rukama Kongresa.
