Njemački povjesničar Jürgen Matthäus, godinama zaposlen u Američkom memorijalnom muzeju holokausta u Washingtonu, objavio je da je s visokim stupnjem pouzdanosti identificirao vojnika koji na jednoj od najupečatljivijih fotografija holokausta drži pištolj uperen u glavu klečećem muškarcu iznad jame punе leševa.
Prema studiji objavljenoj u specijaliziranom časopisu Zeitschrift für Geschichtswissenschaft, masovno ubojstvo dogodilo se 28. srpnja 1941. u citadeli ukrajinskoga grada Berdyčiva, nekada židovskog kulturnog središta. Egzekuciju je izvela jedinica Einsatzgruppe C, mobilni SS-ov odred koji je nekoliko dana prije Hitlerova obilaska područja „čistio“ regiju od „Židova i partizana“.
Ključnu je novost donijela primjena analize slikovnih podataka umjetnom inteligencijom. Dobrovoljci iz skupine otvorenih istraživača Bellingcat usporedili su fotografske snimke iz obiteljskog albuma s likom pištoljenca te dobili, kako Matthäus navodi, „neuobičajeno visok postotak podudarnosti“.
Rezultat: ubojica je gotovo sigurno Jakobus Onnen (rođen 1906. u Tichelwarfu, blizu nizozemske granice) – učitelj francuskog, engleskog i tjelesnog, član Nacionalsocijalističke stranke još prije 1933. Onnen nikada nije napredovao iz nižeg čina i poginuo je na bojištu u kolovozu 1943.
„Digitalni alati u humanistici naglo su se proširili, ali uglavnom služe za obradu masovnih podataka, ne za kvalitativnu analizu pojedinačnih slučajeva. Ovo nije čarobni metak – to je samo jedno od alata. Ljudski faktor ostaje ključan“, ističe Matthäus.
Fotografija, ranije pogrešno nazvana Posljednji Židov u Vinici, snimio je najvjerojatnije drugi pripadnik iste postrojbe kao „trofej“ s bojišta. Od približno 20 000 Židova koliko ih je živjelo u Berdyčivu prije njemačke okupacije, početkom 1944. preživjelo ih je samo 15.
Matthäus sada radi na identifikaciji žrtve prikazane na snimci, zajedno s ukrajinskim istraživačem Andrijem Mahaletskim. Nada se da će kombinacija sovjetskih popisa stanovništva i novih AI-tehnika pomoći da se, unatoč oskudnoj dokumentaciji, pronađe ime čovjeka u odijelu koji je postao simbol „industrije smrti“ na istočnom frontu.
„Ova je slika jednako važna kao i fotografija ulaza u Auschwitz“, kaže povjesničar. „Prikazuje izravni susret ubojice i žrtve i ruši mit da stanovništvo u Njemačkoj nije znalo što se događa.“