Danska premijerka Mette Frederiksen uoči prijevremenih parlamentarnih izbora 24. ožujka neočekivano je skrenula ulijevo i predložila novi namet superbogatima: 0,5 % na osobnu imovinu veću od 25 milijuna kruna (oko 2 milijuna eura). Prihodom od tog poreza vlada planira financirati smanjenje broja učenika u razredima za dob od šest do devet godina – s prosječnih 26 na 14 – te popuniti kronični nedostatak učitelja i osigurati bolju skrb za djecu s posebnim potrebama.
Sindikat učitelja poručuje da bi takav potez ublažio „ozbiljne izazove” u školstvu i naziva ga klasičnim danskim modelom socijalne države. No, iz poslovnih krugova stiže baražna paljba. Šef proizvođača vjetroturbina Vestas Henrik Andersen uzviknuo je „dosta je bilo” i zaprijetio preseljenjem. Predsjednik uprave brodarskog diva Maersk Robert Mærsk Uggla drži da je mjera „štetna za Dansku”, a prvi čovjek Lega upozorava na dugoročan udarac zapošljavanju i konkurentnosti. Krovna udruga poslodavaca porez je već prozvala „porezom na tvrtke”.
Zaokret prema socijalno osjetljivijoj politici nadovezao se na tzv. „grenlandski skok” popularnosti koji je Frederiksen ostvarila nakon oštrog odgovora na ideju Donalda Trumpa da SAD kupi Grenland. Anketa sugerira da dio birača sada u premijerki vidi odlučnu lidericu, uključujući i mlade ljevičare poput 21-godišnjeg studenta Sven Lija, koji priznaje da je dosad smatrao da je „hladna i proračunata”, a sada hvali njezinu „kompetentnost u krizi”.
Ipak, pomak ulijevo ne odnosi se na migracijsku politiku. Frederiksen predlaže automatsko protjerivanje stranaca osuđenih na godinu ili više zatvora te mjere koje bi destimulirale nove zahtjeve za azilom, osobito iz Irana, kako bi se izbjeglo „ponavljanje 2015.”, kad je u Europu stigao više od milijun izbjeglica.
Na terenu kampanju obilježavaju studentski domski skupovi „dürüm i rasprava”, gdje se uz besplatan zalogaj razgovara o stanarinama, inflaciji i klimatskoj pravednosti. Kandidat Zelene ljevice Sadek Al-Amood tvrdi da je sadašnja trostranačka vlada socijaldemokrata, liberala i centrista „nesposobna odgovoriti na najveće društvene probleme”, ali vjeruje da se „slagalice” za istinski progresivnu koaliciju već slažu.
Izbori će pokazati hoće li porez na bogatstvo postati novi stup danskog modela – ili crvena crta koja rastavlja politički i poslovni vrh zemlje.