Ušli smo u doba godine kada se ulice, trgovi i sela pretvaraju u veliko šareno pozornicu. Od Bogojavljanja do Pepelnice Hrvatska živi u ritmu poklada – vremena u kojem se poganski rituali i kršćanska simbolika stapaju u veseli kaos maski, zvona i mirisa krafni.
Najstariji fašnik Samobor već se sprema ugostiti Sraku, Princa Fašnika, Suca i Fiškala – satiričnu družinu koja mjesecima priprema nove doskočice na račun politike i svakodnevice. U Međimurju se spremaju pikači, lafri i čaplje, slamnate maske čija je misija otjerati zimu, dok će kroz slavonska i baranjska sela projahati pokladni jahači praćeni bušarima, glasnim čuvarima starih vjerovanja.
Primorje nosi pokladnu krunu. Riječki karneval, spoj srednjovjekovnih gradskih krabuljnih balova i pučkih običaja, svake godine privlači tisuće gostiju. Posebno se iščekuje prolazak halubajskih zvončara – UNESCO-om zaštićenih čuvara proljeća. Težina životinjskih koža i tutnjava zvona za mladiće nekad je značila prijelaz u svijet odraslih; danas je i dalje stvar prestiža i ponosa.
Za trpezom također vlada tradicija: krafne, fritule, kroštule, buhtle te jela od kiselog kupusa i suhog mesa sastavni su dio pokladnog jelovnika. U Baranjskom Petrovom Selu običaj nalaže i pečenje vola ili većeg teleta, čime selo simbolično slavi obilje i plodnost.
Sveprisutni nazivi – fašnik, masopust, karneval, maškare, buše – imaju zajednički korijen u uskraćivanju mesa uoči korizme ili u želji za obiljem. Latinsko-talijanski „carnelevare” znači „maknuti meso”, njemačko „fasten” krije post, dok slavenski glagol „klasti” podsjeća na vađenje jela iz tanjura.
Hrvatska nije usamljena u slavlju. Na svjetskoj karti karnevala ističu se venecijanske maske koje su nakon višestoljetne zabrane oživjele 1979., mohačke buše šokačkih Hrvata – prva mađarska nematerijalna baština pod okriljem UNESCO-a – te, naravno, monumentalni Rio de Janeiro.
No, domaći entuzijasti ne moraju putovati daleko: gdje god se začuje zveket zvona, raspukne krafna ili zatrese slamnata maska, počinju poklade – najbučnija proslava zime i najava proljeća.