Profesorica Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta u Zagrebu, nekadašnja ministrica uprave, provela je analizu provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u segmentu javne uprave i lokalne samouprave. Rezultati pokazuju dramatičan raskorak između ambicioznih ciljeva na papiru i onoga što se uistinu događa na terenu.
„Papir trpi sve, a praksa ne”, rezimirala je profesorica stanje ključne reforme kojom bi se do 2026. trebalo funkcionalno spojiti najmanje 40 % općina i gradova.
Što je obećano, a što isplaćeno
• Hrvatska je za reforme i investicije iz NPOO-a do sada primila 55 % predviđenih sredstava, nešto manje od prosjeka Europske unije (58,1 %).
• Za poticanje dobrovoljnog spajanja lokalnih jedinica Vlada je 2022. planirala 44,5 milijuna eura, da bi nakon rebalansa iznos pao na 24,8 milijuna.
• Do danas je uplaćeno samo 7,1 milijun eura – tek 15,9 % planiranog novca.
• Godišnja dinamika sve je skromnija: za 2022. i 2023. bilo je predviđeno 13,3 milijuna eura, dok je za 2026. ostalo svega 3 milijuna. Lani je isplaćeno mizernih 1,4 % predviđenog iznosa.
Tri modela spajanja, simbolični rezultati
- Zajednički upravni odjeli ili službe: obuhvaćeno samo 21 jedinica lokalne samouprave (uključujući dva grada).
- Zajednička trgovačka društva ili ustanove: više od stotinu formalnih „spajanja” – uglavnom zajednički vrtići, razvojne agencije ili komunalna poduzeća. No u posljednje dvije godine nijedan grad nije osnovao novo zajedničko tijelo.
- Fizičko pripajanje: najozbiljniji oblik integracije, ali zasad postoji tek kao plan na papiru.
Glavni kočničari
• Negativna percepcija građana koji strahuju da bi gubitkom općinskih pečata izgubili i lokalni identitet.
• Nespojivost političke odgovornosti lokalnih čelnika s odlukom o spajanju – načelnici i vijećnici radije čuvaju vlastitu bazu nego da riskiraju ukidanje funkcija.
• Slaba ili nepostojeća podrška s državne i županijske razine, iako je u zakonodavni okvir za dobrovolno spajanje uvedena već 2022.
Profesorica Jurlina Alibegović upozorava da bez „snažne političke volje na lokalnoj razini, ali i jasne potpore županija i države” ciljevi NPOO-a neće biti ostvarivi. Dok se to ne promijeni, reforma koja bi trebala racionalizirati troškove i povećati učinkovitost lokalne vlasti ostaje tek još jedan ambiciozni projekt kojem – kako sada stoje stvari – vremena i novca jednostavno ponestaje.