Ljudski se mozak, naizgled stabilan organ, zapravo temeljito preoblikuje čak pet puta tijekom životnog vijeka, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications. Istraživači sa Sveučilišta Cambridge analizirali su oko 3 800 difuzijskih MRI snimki osoba starih od nekoliko mjeseci do 90 godina koje nisu imale poznate neurološke bolesti.
Prema njihovu modelu, ključne strukturne prekretnice događaju se prosječno u dobi od 9, 32, 66 i 83 godine, pri čemu svaka označava početak nove faze razvoja i drugačijeg načina razmišljanja.
„Te faze daju važne uvide u to zašto je naš mozak najbolje osposobljen u različitim razdobljima života ili kada je najranjiviji”, istaknula je Alexa Mousley s Instituta za neuroznanost Sveučilišta Cambridge.
-
Od rođenja do 9. godine – izgradnja i "rezanje" sinapsi
U ovoj ranoj fazi mozak proizvodi višak sinapsi, a potom zadržava samo one koje se najviše koriste. Oko devete godine dolazi do nagle promjene kognitivnih sposobnosti, ali i do povećane osjetljivosti na mentalne poremećaje. -
Od 9. do 32. – vrhunac učinkovitosti
Adolescencija i rana odrasla dob jedino su razdoblje kada neuronska učinkovitost mjerljivo raste. Mozak optimizira komunikacijske mreže, što se odražava na brže procesuiranje informacija i bolje kognitivne performanse. -
Od 32. do otprilike 66. – tri desetljeća stabilnosti
Rane tridesete označuju najveću promjenu u neuronskom povezivanju, nakon čega arhitektura mozga ostaje relativno stabilna: inteligencija i osobnost dosežu plato. -
Oko 66. – početak ranog starenja
Iako najmanje dramatična, ova prekretnica nosi povećan rizik od čimbenika poput visokog krvnog tlaka koji mogu utjecati na moždane funkcije. -
Oko 83. – kasno starenje
Povezanost neurona nastavlja opadati, a autori upozoravaju da je ova faza još nedovoljno istražena jer su u studiji sudjelovali ispitanici do 90 godina.
Glavni autor Duncan Astle naglašava kako mapiranje tih prijelomnih točaka može pomoći u boljem razumijevanju poremećaja – od poteškoća pri učenju do demencije. „Razumijevanje da strukturni razvoj mozga nije linearan, nego obilježen nekoliko važnih prekretnica, omogućuje nam da prepoznamo kada je on posebno ranjiv”, kaže Astle.
Znanstveni tim sada želi proširiti istraživanje na veće uzorke i detaljnije ispitati razlike između spolova, nadajući se da će nova saznanja dovesti do preciznijih intervencija u ključnim razdobljima ljudskog života.