Dok zapadnoeuropska gospodarstva koče, srednja Europa grabi naprijed. Analitičari za Poljsku, Češku, Mađarsku, Slovačku i Austriju ove godine predviđaju rast BDP-a između dva i tri posto – dvostruko brže nego u Njemačkoj i Francuskoj. U pozadini tog zamaha stoji nova generacija poduzetnika koji su od tranzicijskih početaka izrasli u globalno relevantne igrače.
Tko su ljudi koji predvode taj val – i zašto su u Hrvatskoj, unatoč poslovnim vezama, gotovo anonimni?
-
Lorinz Mészáros (Mađarska) – bivši plinoinstalater iz Felcsúta u tri je desetljeća sagradio konglomerat u građevini, energetici i medijima. Vrijednost mu se procjenjuje na više milijardi eura, čime danas slovi za jednog od najmoćnijih Mađara izvan političkog vrha.
-
Renáta Kellnerová (Češka) – nakon pogibije supruga Petra Kellnera preuzela je kormilo financijske skupine PPF. Holding je prisutan u bankarstvu, telekomunikacijama i nekretninama diljem Europe, uključujući i Hrvatsku, te ostaje najvredniji privatni portfelj u regiji.
-
Michał Sołowow (Poljska) – nekadašnji reli-vozač danas je kemijski magnat. Njegove kompanije, specijalizirane za sintetički kaučuk i PVC, izvoze u više od sto zemalja, a osobno bogatstvo poljskog poduzetnika mjeri se u desecima milijardi zlota.
-
Mark Mateschitz (Austrija) – sin pokojnog Dietricha Mateschitza naslijedio je 49 % udjela u proizvođaču energetskih pića Red Bull. Iako potječe iz alpske zemlje, austrijsko-slovačke korijene i snažan nastup diljem srednje Europe čine ga dijelom regijske elite.
-
Jaroslav Haščák (Slovačka) – su-osnivač investicijske grupe Penta raspolaže portfeljem koji se proteže od zdravstvenih ustanova do maloprodaje i nekretnina. U Hrvatskoj drži udjele u lancima ljekarni i nekolicini trgovačkih centara.
Njihove biografije prate turbulentan put nekadašnjeg „istočnog bloka” – od državnih monopola i vaučerske privatizacije do međunarodnih javnih dražbi i tržišta kapitala. Iako u medijima često ostaju u sjeni zapadnoeuropskih imena, upravo su njihova ulaganja posljednjih godina otvorila tisuće radnih mjesta od Baltika do Jadrana.
Ekonomski stručnjaci naglašavaju da izvozna ovisnost regije – ponajviše o njemačkom auto-sektoru – ostaje ranjivost. Ipak, dok Bundestag upozorava na recesiju, a Francusku potresaju proračunske brige, srednja Europa zasad uspijeva zadržati optimizam. U tome joj, čini se, pomažu i milijarderi čija se imena tek trebamo naučiti izgovarati.