Rat u Ukrajini ulazi u petu godinu – dulje od čitave istočne bojišnice Drugoga svjetskog rata – a karta bojišta gotovo se ne mijenja. Prema podacima američkog Centra za strateške i međunarodne studije, ruska vojska u 2025. prosječno napreduje 70 metara dnevno kod Pokrovska i 23 metra kod Kupjanska. Ukupno je tijekom prošle godine zauzela oko 1 865 kvadratnih milja, tek 0,8 % ukrajinskog teritorija.
Istodobno, Kijev se prilagođava i vraća udarce. Ukrajinski protunapad sjeverno od Huljajpolja u Zaporiškoj oblasti ovog je mjeseca vratio oko 40 kvadratnih milja, djelomično zahvaljujući odluci Starlinka da onemogući ruskim postrojbama satelitsku komunikaciju unutar Ukrajine. U prosincu je ponovno oslobođen i Kupjansk u Harkivskoj oblasti, koji je Moskva već bila proglasila osvojenim.
„Kremlj pokušava stvoriti priču da je Ukrajina na rubu sloma. To je potpuno pogrešno. Vidimo mala, ali kontinuirana oslobađanja teritorija koja Ukrajina postiže koristeći zimske uvjete i blokadu Starlinka”, kaže Christina Harward iz Instituta za proučavanje rata.
Zbog takvog zastoja Rusija sada traži da se ukrajinska vojska povuče iz Kramatorska i Slovjanska te iz ostatka Donjecke oblasti, nudeći pritom ideju demilitarizirane zone pod vlastitim nadzorom. Procjena jednog dužnosnika NATO-ove obavještajne službe glasi da Moskva neće osvojiti Donbas „barem idućih 18 mjeseci”, a usto bi mogla platiti i do 600 000 žrtava.
Civili, međutim, i dalje nose najveći teret. Nakon sustavnog bombardiranja energetske infrastrukture više od milijun Ukrajinaca nema struju, grijanje ni vodu, dok temperature padaju do −20 °C. U Kijevu je 2 600 zgrada bez napajanja; stanovi na istočnoj, lijevoj obali rijeke hlade se na 5–6 °C, pa mještani cinično govore o „kholodomoru” – smrti od hladnoće.
Zapad se, usprkos obećanjima, muči s proizvodnjom protuzračnih projektila. Jeftini kopneni presretači iranskih dronova Šahed, poput projektila Wild Hornets’ Sting, trebali bi pomoći, no analiza Instituta za znanost i međunarodnu sigurnost pokazuje da je udio dronova koji pogađaju cilj porastao s 6 % u siječnju prošle godine na gotovo 30 % u prosincu.
Za sada ruska kampanja terora nad civilima, uz sve veću cijenu u ljudstvu i opremi, nije donijela opipljiv strateški dobitak. I dok Vladimir Putin i dalje tvrdi da su „Rusi i Ukrajinci jedan narod”, u Kijevu malo tko razmišlja o predaji – čak ni u gradu gdje se, usred ledene zime, u stanovima diše para.
