Stingless – odnosno bezubojne – pčele iz amazonske prašume postale su prvi kukci na svijetu koji su dobili zakonski zajamčena prava. Općinska vijeća Satipa (regija Junín) i Naute (regija Loreto) usvojila su povijesne odluke kojima su tim autohtonim oprašivačima priznati „pravo na postojanje i pravo na procvat”.
Odluke, donesene tijekom posljednjih nekoliko mjeseci, kulminacija su višegodišnjeg istraživačkog i zagovaračkog rada kemičarke biologinje Rose Vásquez Espinoze i njezinih suradnika. Istražujući sastav meda koji su amazonske zajednice koristile tijekom pandemije, Espinoza je uočila „stotine ljekovitih molekula… s protuupalnim, antivirusnim, antibakterijskim, antioksidativnim, pa čak i antikancerogenim svojstvima”. To otkriće potaknulo je nova terenska istraživanja i partnerstvo s lokalnim Ašáninka i Kukama-Kukamiria narodima, koji bezubojne pčele uzgajaju još od predkolumbijskih vremena.
Ključni oprašivači i simbol kulturne baštine —————————————————— Preko 250 od ukupno 500 svjetskih vrsta bezubojnih pčela živi u amazonskoj nizini, gdje oprašuju više od 80 % biljnog svijeta – od divljeg drveća do gospodarski važnih kultura poput kakaa, kave i avokada. Ašáninka poglavica Apu Cesar Ramos podsjeća da „unutar bezubojne pčele živi tradicijsko znanje našeg naroda, prenošeno od vremena naših djedova”.
Unatoč toj ulozi, pčele su pod višestrukim pritiscima: klimatske promjene, krčenje šuma, pesticidi i konkurencija agresivnih afričkih hibridnih medonosnih pčela drastično su smanjili njihovu brojnost. Terenske ekipe bilježe slučajeve u kojima su afrički hibridi u potpunosti izgurali mirne bezubojne kolonije, a prikupljeni uzorci meda sve češće sadrže tragove pesticida, iako se košnice nalaze daleko od industrijske poljoprivrede.
Pravno okruženje koje štiti oprašivače —————————————— Već prošle godine Peru je posebnom odlukom proglasio bezubojne pčele „nativnom vrstom od nacionalnog interesa”, čime je stvorio temelje za današnja općinska rješenja. Prema pravnici Constanzi Prieto iz Earth Law Centra, novi propisi „označavaju prekretnicu u našem odnosu s prirodom: čine bezubojne pčele vidljivima, priznaju ih kao subjekte prava i potvrđuju njihovu ključnu ekološku ulogu”.
Ordinance predviđa: • pošumljavanje i obnovu staništa; • strogu kontrolu pesticida i herbicida; • mjere prilagodbe klimatskim promjenama; • potporu znanstvenim istraživanjima; • načelo opreznosti pri svakom postupku koji bi mogao ugroziti pčele.
Odjek izvan granica Perua ————————— Internetska peticija koja traži proširenje zakona na cijelu državu već je prikupila više od 386 000 potpisa, a interes za slične propise iskazale su skupine iz Bolivije, Nizozemske i Sjedinjenih Država.
Zagovornici vjeruju da bi peruanski model mogao postati presedan za širu zaštitu oprašivača, čiji je pad izravna prijetnja globalnoj sigurnosti hrane. Dok se čeka moguće nacionalno proširenje, Satipo i Nauta postavili su novu letvicu u pravnom priznavanju prava prirode – i malim, tihim radnicama prašume konačno dali glas.