Arheolozi sa Sveučilišta u Zadru tijekom lipnja su se ponovno spustili na strme litice iznad Novigradskog ždrila kako bi istražili Pećinu u Ždrilu, jedno od najvažnijih pretpovijesnih nalazišta na dalmatinskoj obali. Ovogodišnja kampanja, pod vodstvom Marija Bodružića i Darija Vujevića, bila je usmjerena na slojeve ranog i srednjeg neolitika koji svjedoče o prvim poljoprivrednim zajednicama prije oko 7 000 godina.
Tim se oslonio na interdisciplinarnu suradnju. Posebno se ističe projekt BivalveSPEECH dr. sc. Melite Peharde s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, u sklopu kojega se analiziraju školjkaši iz pećinskih naslaga kako bi se rekonstruirali tadašnji okoliš i sezonalnost boravka ljudi. Uz keramičke ulomke, litičke izrađevine, osobne ukrase i životinjske kosti, upravo ti morski organizmi mogu otkriti kada su se prapovijesni stanovnici penjali s mora prema planini i kako su prilagođavali prehranu.
Značaj Ždrila nadilazi neolitik. Tijekom prošlogodišnjih iskapanja pronađeni su pleistocenski slojevi s dvjema fazama ljudske prisutnosti, potvrđenima radiokarbonskim analizama: jedna pripada ranom gornjem paleolitiku, druga srednjem paleolitiku. Riječ je o rijetkom europskom mjestu na kojem su boravili i neandertalci i rani moderni ljudi, pa lokalitet nudi jedinstven uvid u prijelazno razdoblje između dviju vrsta.
Istraživanje se nastavlja u listopadu, kada će zadarskim arheolozima pomoći kolege iz Italije i zagrebačkog Instituta za antropologiju. Rad se provodi u sklopu međunarodnog projekta „Last Neandertals”, koji financira Europsko istraživačko vijeće (ERC Synergy Grant), a vodi ga prof. Francesco Berna sa Sveučilišta u Sieni uz sudjelovanje sveučilišta iz Bologne, Haife, Pise i Kölna.
Kombinacija suvremenih metoda, međunarodne suradnje i angažmana studenata pretvara Pećinu u Ždrilu u ključnu točku za razumijevanje ne samo dalmatinske, nego i europske prapovijesti – od neandertalaca do nastanka prvih dalmatinskih poljoprivrednih sela.