Američki predsjednik Donald Trump u drugom mandatu sve otvorenije oblikuje sigurnosnu doktrinu nalik onoj iz 19. stoljeća, usmjerenu na apsolutnu dominaciju nad zapadnom hemisferom – „od Sjevernog do Južnog pola”.
Trumpovi uzori i ciljevi
- Trump nerijetko veliča bivše predsjednike Williama McKinleyja, Teddyja Roosevelta i Jamesa Monroea: prvoga zbog tarifne protekcije, drugoga zbog Panamskog kanala, trećega zbog Monroeove doktrine koja odbacuje „miješanje stranih sila u našim poslovima”.
- Za razliku od post-hladnoratnih lidera, najveće prijetnje ne vidi u udaljenim regijama nego „kod kuće”: nezakonitoj imigraciji i narkoticima.
Oštri rezovi na granicama
- Od prvoga dana mandata vojska patrolira južnom granicom, a savezne službe provode masovne racije od crkvenih dvorišta do sudnica. U tom je povlačenju mreže zahvaćeno i američko državljane.
- Kvote za izbjeglice praktično su obustavljene; iznimka su „bijeli Južnoafrikanci” koje Trump opisuje kao žrtve genocida.
- Nelegalni prijelazi svedeni su na minimum, a sve više doseljenika – zakonitih i nezakonitih – vraća se u matične zemlje. Prognoze upućuju da bi 2025. mogao biti prva godina u stoljeću s negativnom neto migracijom.
Tarife i „rat protiv kartela”
-
- veljače uvedene su carine Kanadi, Meksiku i Kini zbog isporuka fentanila, premda Kanada nije značajan izvor te sintetske droge.
- U kolovozu je vojsci dana ovlast da djeluje protiv narkokartela koje je Trump proglasio „stranim terorističkim organizacijama”.
- U zadnja dva mjeseca raspoređeno je oko 10 000 vojnika te mornaričke i zračne snage za presretanje krijumčara; napadnuto je 16 plovila u međunarodnim vodama, pri čemu je poginulo više od 60 ljudi.
- Na optužbe o kršenju međunarodnog prava Trump je kratko odbrusio: „Mislim da ćemo jednostavno ubijati ljude koji drogu donose u našu zemlju. U redu? Oni će biti – mrtvi.”
Pokazivanje mišića u Karibima
- Nosač zrakoplova Gerald R. Ford s pratnjom upućen je u Karibe; riječ je o najvećoj američkoj pomorskoj koncentraciji u regiji od Kubanske raketne krize 1962.
- Formalni razlog je suzbijanje krijumčarenja, no Bijela kuća ne skriva ambiciju da se vojno pritisnu „nepoželjni režimi”.
Meta broj jedan: Venezuela
- Washington Nicolása Madura naziva „nelegitimnim vođom koji je ukrao izbore”. Trump najavljuje da će „uskoro biti kopnenih akcija u Venezueli”.
Prijetnje i susjedima
- Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro optužio je SAD za pogibiju ribara; Trump mu je uzvratio prekidom pomoći i etiketirao ga kao „narkovođu”.
- Trumpova poruka ostalim liderima je jasna: tko se suprotstavi, trpi gospodarske ili vojne posljedice. Kanada se spominje kao potencijalna „51. država”, dok su Grenland i Panamski kanal opisani kao prirodna američka područja interesa.
Povratak „staroj” doktrini Trenutačna strategija označava oštar zaokret od desetljećima prevladavajuće ideje da se SAD štiti odvraćanjem prijetnji u dalekim krajevima. Trump sigurnost 21. stoljeća gradi na geslima i metodama kraja 19. – s tarifama, vojnom projekcijom moći i jasnom porukom da je čitava zapadna hemisfera „američko dvorište”.
