Hrvatska danas ima približno 500 000 ovaca, od čega 60 % pripada jednoj od devet izvornih pasmina. Iako brojka naizgled zvuči solidno, podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju pad od 9 % u posljednjih deset godina – točno koliko iznosi i prosjek Europske unije. U istom razdoblju Švedska i Nizozemska prepolovile su stada, dok su Italija, Mađarska i Bugarska izgubile oko četvrtine grla. Suprotan trend bilježe Rumunjska, Austrija, Malta, Cipar, Portugal i Irska.
Srušene cijene, srušen ekosustav Najveći udarac domaćim uzgajivačima nije došao od bolesti ili predatora, nego od – smrznute janjetine iz uvoza. Masovni dolazak jeftinog mesa, osobito s Novog Zelanda, srozao je otkupnu cijenu i na Cresu gotovo ugasio ovčarstvo, čime je bjeloglavi sup ostao bez ključnog izvora hrane. Ekolog Goran Sušić upozorava da je populacija ptica svojedobno pala na samo dvadesetak gnijezda, a opstanak im je spašen zahvaljujući volonterima i umjetnoj prihrani.
Paški trofeji među 100 najboljih sireva U moru loših vijesti stiže i jedna sjajna: svjetski vodič TasteAtlas uvrstio je paški sir na 28. mjesto, a pašku skutu na 61. poziciju ljestvice 100 najboljih ovčjih sireva. Time je mali hrvatski otok stao uz bok velesilama poput Grčke, Italije i Španjolske.
„Ti su proizvodi više od hrane, oni su – kultura, tradicija identitet”, poručuje Martina Pernar Škunca, predsjednica Udruge proizvođača paškog sira, pozdravljajući novi državni Program potpore vrijedan 4,2 milijuna eura za proizvode sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zemljopisnog podrijetla.
Najavljene injekcije potpora
Ministarstvo poljoprivrede ističe da nakon rasta do 2020. godine slijedi razdoblje pada, no „najnoviji podaci iz 2024. godine pokazuju znakove stabilizacije i blagog oporavka broja grla”. Vlada je do 2030. usvojila dva razvojna programa:
• 24 milijuna eura za obnovu mliječnog ovčarstva i kozarstva (2025.–2027.)
• 96 milijuna eura za mesni sektor, od čega 21 milijun eura isključivo za ovce i koze
Uz to, uzgajivači uzgojno valjanih grla dobivaju 17 eura po ovci iz državnog proračuna, a kroz izravna plaćanja dostupna je proizvodno vezana potpora dohotku.
Savez traži više po grlu Zdravko Barać, izvršni direktor Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza, pozdravlja donesene programe, ali upozorava da „je potrebno da se u okviru ovih programa povećaju iznosi potpore po grlu s obzirom na realne tržišne vrijednosti rasplodnih grla”. Savez smatra da bi veće potpore potaknule mlade da preuzmu ili pokrenu farme te zaustavile daljnje gašenje stada.
Bogata baština, skroman plasman Hrvatska se ponosi s devet autohtonih pasmina – od istarske i creske do rapske ovce – no mlijeko je u padu jer se sve više uzgajivača okreće isključivo mesu. To pak otežava proizvodnju sireva, nezaobilaznih u turističkoj ponudi. Barać podsjeća da uz paški sir status europske zaštite imaju lička, paška i dalmatinska janjetina, dok su istarski ovčji sir, creska i krčka janjetina te rapski sir tek kandidati.
Dani sira i užanca Kako bi se spojila struka i gastronomija, od 23. do 30. kolovoza u Kolanu se održavaju Dani sira i užanca. Središnji događaj 27. kolovoza u Sirani Gligora vodi certificirana kušačica sira Marina Selak, a cilj je dodatno podići vidljivost vrhunskih domaćih proizvoda.
Pred domaćim ovčarstvom stoji ključnih pet godina. Ako planirane potpore zažive i privuku nove generacije, Hrvatska bi mogla zadržati – pa i povećati – broj ovaca, vratiti ekološku ravnotežu, a na blagdanskim stolovima ponovno dominirati domaća, a ne novozelandska janjetina.
