Proizvodna aktivnost u zemljama eurozone zaključila je prosinac osjetnim usporavanjem. Službeni indeks menadžera nabave (PMI) pao je za 0,8 bodova, na 48,8 bodova, najnižu razinu u posljednjih devet mjeseci. Kako su sve vrijednosti ispod 50 znak kontrakcije, najnovije mjerenje signalizira zahlađenje u sektoru koji je donedavno devet mjeseci uzastopno bilježio rast.
Ključni pokazatelji koji stoje iza pada:
• Novi poslovi smanjili su se najbržim tempom u gotovo godinu dana. • Izvozna potražnja kliznula je najizraženije u 11 mjeseci. • Zalihe nedovršenih narudžbi i gotovih proizvoda nastavile su se topiti.
Analitičari upozoravaju da tvrtke ulaze u 2026. s oprezom, bez kapaciteta ni volje za snažnije investicijske iskorake, što stvara dodatni pritisak na gospodarstvo eurozone.
Iznimka u sumornom krajoliku jest Francuska, čiji je industrijski PMI skočio na najvišu vrijednost u 42 mjeseca, dok se ukupna poslovna očekivanja u sektoru nalaze na vrhu od veljače 2022., unatoč trenutnim izazovima.
Za Hrvatsku, kao najnoviju članicu monetarne unije, trendovi iz srca zajedničkog tržišta nisu tek statistika. Slabljenje narudžbi i izvoza među glavnim trgovačkim partnerima može ubrzo pritisnuti domaće proizvođače i proračunske projekcije za 2026. Stoga bi, upozoravaju ekonomisti, Vlada i premijer Andrej Plenković trebali pozorno pratiti razvoj situacije te pravodobno prilagoditi fiskalne i industrijske politike.
Iako su očekivanja menadžera za idućih dvanaest mjeseci najviša od početka 2022., aktualni PMI od 48,8 bodova podsjetnik je koliko brzo sentiment može kliznuti. S obzirom na sve veću povezanost hrvatskoga gospodarstva s europskim lancima dobave, čak i blagi pad potražnje mogao bi imati opipljive posljedice na zaposlenost, prikupljanje PDV-a i planirane investicije u domaćoj industriji.
