Republika Hrvatska ušla je u završnu fazu provedbe Zajedničke poljoprivredne politike 2021. – 2027., a Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva tvrdi da je smjer jasan: više tehnologije, šira dostupnost potpora i veća sigurnost u raspolaganju zemljištem.
Najvažniji ciljevi
– povećati produktivnost i otpornost proizvodnje na klimatske promjene; – jačati konkurentnost prehrambenog sektora; – unaprijediti gospodarski i društveni život u ruralnim sredinama.
Pametno navodnjavanje kao okosnica
Kroz Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. težak 2,4 milijarde eura Hrvatska je subvencionirala gradnju i modernizaciju sustava za navodnjavanje, kupnju zemljišta te potrebne opreme. Dugoročni nacionalni plan (NAPNAV) predviđa izgradnju sustava na 36 000 hektara do 2030., a ulaganja se financiraju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Digitalna poljoprivreda i „pametne” instalacije navodnjavanja istaknute su kao ključni odgovor na sve učestalije suše i ekstremne vremenske prilike. Osim klimatske prilagodbe, nova infrastruktura trebala bi podići vrijednost zemljišta i motivirati stanovništvo da ostane na selu.
Jača kontrola zemljišta
ARKOD, sustav digitalne evidencije parcela, od 2009. je temelj za isplatu EU potpora. Uvođenje obveze dokazivanja zakonitog posjeda, navodi Ministarstvo, sprječava zlouporabe i povećava pravnu sigurnost poljoprivrednika. Precizniji podaci pomažu i planiranju ruralnih politika.
Brže isplate, više korisnika
Na prvom natječaju za intervenciju 73.11. – ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda – ugovori su izdani svega deset radnih dana nakon zatvaranja prijava. Kako bi se takva dinamika zadržala, od 2025. uveden je trogodišnji indikativni plan natječaja koji proizvođačima omogućuje pravo-vremenu pripremu projekata.
Treće izmjene Strateškog plana ZPP-a snizile su maksimalne iznose i intenzitete investicijskih potpora. Time je broj predviđenih korisnika intervencija 73.10. i 73.11. povećan za 36 %, na najmanje 1 255 gospodarstava u primarnoj proizvodnji i preradi.
Financijski instrumenti
Od 2018. do kraja 2025. kroz povoljne kredite i jamstva isplaćeno je: • 147,3 milijuna eura za 2 411 korisnika, • dodatnih 34,1 milijun eura iz povrata sredstava za 546 korisnika, • 6,1 milijun eura putem Strateškog plana (2024. – 2025.) za 298 korisnika.
Ukupno je više od 187 milijuna eura stiglo do gotovo 3 300 krajnjih primatelja, što resorno ministarstvo ističe kao dokaz mjerljivog učinka EU fondova na održivi razvoj hrvatskog sela.
„Ulaganjem u razvoj ruralnih područja Republike Hrvatske ulažemo u dobrobit svih njezinih građana”, poručuju iz Ministarstva, uvjereni da će ulaganja u pametne sustave, uređen posjed i širi krug korisnika potpora osigurati „svijetlu poljoprivrednu budućnost zemlje”.