Protekla ljetna sezona mnogima je bila alarm: skupi smještaj, snažna mediteranska konkurencija i pojačana globalna nesigurnost srezali su hrvatske turističke rezultate. Ekonomisti upozoravaju da je to "posljednja opomena" zemlji koja više od svake druge europske članice ovisi o jednom jedinom sektoru – turizmu.
Najbolji primjer mogućih posljedica dolazi iz Sjedinjenih Država. Dok je Donald Trump u kampanji i na dužnosti neumorno ponavljao slogane „Amerika na prvom mjestu” i „Učinimo Ameriku velikom ponovno (MAGA)”, njegovi potezi već sada pokazuju neočekivane pukotine.
Kriptovalute, Emirati i sumnjivi tokovi novca
Po ulasku u Bijelu kuću, bivši biznismen snažno je pogurao kripto-industriju. Procjene govore da je na digitalnim valutama zaradio više od tri milijarde dolara, a gotovo polovicu svojih 7,3 milijarde dolara imovine drži upravo u kriptovalutama. U opticaj je pustio i suvenirske kriptokovanice s vlastitim likom te likom supruge Melanie.
Značajan dio kapitala stiže mu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Tamošnji milijarder i šef obavještajne službe šeik Tahnoun bin Zayed Al Nahyan ulaže u Trumpove tvrtke, a zauzvrat dobiva pristup naprednoj računalnoj i čip tehnologiji. Kritičari upozoravaju da bi ista oprema lako mogla završiti u Kini. Istodobno, američki regulator tržišta ublažio je nadzor nad kriptom, omogućujući i tehnološkim divovima da lansiraju vlastite digitalne valute, što prema obavještajnim izvješćima stvara nova vrata za pranje novca globalnih kriminalnih mreža.
Oružje i metali cvjetaju, ali turizam tone
Globalni sukobi – od Ukrajine do Bliskog istoka – povećali su potražnju za američkim željezom, aluminijem i sofisticiranim naoružanjem. Trumpove carine zamišljene su da ojačaju i automobilsku industriju, no golemi udio uvoznih dijelova zasad guši taj učinak.
S druge strane, sektor koji je predsjednik gotovo zanemario doživio je težak udarac. Stroža pravila ulaska u zemlju, skuplje i zahtjevnije vize te općenita nepopularnost američke politike rezultirali su naglim padom stranih gostiju. U prvih šest mjeseci 2025. broj kanadskih turista pao je za čak 25 %, njemačkih za 28 %, španjolskih za 25 %, a britanskih za gotovo petinu. Ako se trend nastavi, procjenjuje se da bi do kraja godine moglo nestati više od 115 tisuća radnih mjesta i milijarde dolara prihoda.
Sveučilišta bez stranih studenata
Restriktivna imigracijska politika pogađa i kampuse. Manji priljev studenata iz Kine i Indije mogao bi ugroziti oko 60 tisuća radnih mjesta, a američka sveučilišta već računaju na manjak prihoda od sedam milijardi dolara.
Lekcija za Zagreb
Američki primjer pokazuje kako političke odluke, čak i u najvećem svjetskom gospodarstvu, mogu razoriti granu na kojoj država sjedi. Hrvatska, čiji je BDP snažno vezan uz turizam, ne može si priuštiti sličan scenarij. Analitičari stoga pozivaju na hitnu diverzifikaciju – od poticanja visoke tehnologije do reindustrijalizacije – prije nego što neka buduća kriza turističke karte Mediterana okrene naglavačke.
