Objava popularne Facebook stranice „Hrvatska povijest” oživjela je raspravu oko zabrane festivala „Nosi se” u Benkovcu uspoređujući je s jednom od najdramatičnijih intervencija Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije (SUBNOR) iz 1976. godine.
Autor stranice podsjetio je da je SUBNOR – veteranska organizacija nastala 1961. spajanjem triju poslijeratnih udruga – „često zastupao konzervativnije ideje u odnosu na SKJ i služio kao transmisija partijske politike”. Sedamdesetih je, prema objavi, okupljao oko milijun članova, dok se „potkraj 1980-ih svrstao na stranu JNA, a potom postao oruđe politike Slobodana Miloševića”.
Najilustrativniji primjer prelijevanja političkog utjecaja na kulturu dogodio se uoči gostovanja Brešanova „Hamleta” u Šibeniku 1976. Tada je, kako se navodi u dokumentu priloženom uz objavu, predsjednik SUBNOR-a prijetio da će „na pozornicu baciti bombu” jer je čuo da se u predstavi pojavljuje njegov lik. Nakon izvedbe „grupa Dalmatinaca preživjelih boraca sa Sutjeske” proglasila je autora i ravnatelja teatra &TD „banditima i bandom provokatora koji ruše samoupravni socijalizam”.
Paralela sa suvremenim Benkovcem povučena je upravo kroz motiv pritiska veteranskih krugova na kulturni program. Dok se detalji benkovačkog slučaja još raspravljaju, autor podsjeća da se u socijalističkoj Jugoslaviji slični pritisci nisu javno problematizirali: „Brzo se zaboravlja – kada je SUBNOR diktirao festivalski program, nisu se bunili.”
Za jedne je usporedba bolno relevantna, za druge pretjerana, ali objava je nedvojbeno otvorila širu raspravu o granicama političkog utjecaja na kulturu – nekad i danas.