Mađarska oporba zatražila je hitno objašnjenje od premijera Viktora Orbána nakon što je, vraćajući se iz Washingtona, ustvrdio da je od američkog predsjednika Donalda Trumpa osigurao „financijski štit” za Budimpeštu.
„Certain Brussels instruments that could be used against Hungary can now be considered ineffective … The notion […] that the Hungarian economy can be strangled from the financing side, can now be forgotten… We have resolved this with the Americans.” tim je riječima Orbán, prema navodima domaćih medija, najavio dogovor za koji nije ponudio detalje.
Čelnik novoformiranog oporbenog pokreta Péter Magyar, koji u anketama vodi ispred Fidesza, otvoreno sumnja u razloge i razmjere aranžmana:
„Why was such a ‘financial shield’ necessary? Is there a near-state bankruptcy situation? What would Viktor Orbán spend the trillions of forints in American loans on? Why is he indebting his fellow citizens instead of bringing home the 8 trillion forints in EU funds owed to Hungarians?” napisao je na društvenim mrežama, a u zasebnoj objavi dodao: „Why did Orbán secretly negotiate a huge bailout package?”
Mediji u Budimpešti špekuliraju da se radi o valutnom swap-aranžmanu između središnjih banaka dviju zemalja, po uzoru na prošlomjesečni dogovor Washingtona i Buenos Airesa vrijedan 20 milijardi dolara, kojim je Trumpova administracija pomogla argentinskom predsjedniku Javieru Mileiju uoči ključnih izbora.
Za razliku od Argentine, Mađarska trenutačno ne pati od akutne dužničke krize. Gospodarski rast jest slab, no javne financije nisu pred kolapsom, a najveći rizik za stabilnost dolazi iz dugotrajnog spora s Bruxellesom zbog vladavine prava, zbog čega je suspendirano oko 8 bilijuna forinti europskih fondova.
Nejasno je kako bi dogovoreno američko sidro funkcioniralo: Mađarska narodna banka nema postojeću liniju swap-kredita u dolarima s američkim Fed-om, dok za eure već koristi repo-dogovor s Europskom središnjom bankom. U slučaju nužde, Budimpešta bi se mogla okrenuti i Međunarodnom monetarnom fondu.
Glasnogovornici Bijele kuće i američkog Ministarstva financija zasad odbijaju komentirati Orbánove izjave. Izostanak potvrde dodatno potpaljuje sumnje oporbe da je riječ o politički motiviranom potezu koji bi premijeru, nakon 15 godina na vlasti, trebao pomoći pred parlamentarne izbore na proljeće.
Trump je prošloga mjeseca već intervenirao u Argentini, potez koji je u SAD-u izazvao kritike demokrata i dijela republikanaca zbog mogućeg rizika za porezne obveznike. Administracija, međutim, tvrdi da je transakcija „donijela profit” i da služi kao protuutež širenju kineskog utjecaja u svijetu.
Mađarska je istodobno dobila i jednogodišnje američko izuzeće od sankcija na uvoz ruske nafte, što dodatno ojačava dojam da Bijela kuća Orbánu povlađuje unatoč njegovu čestom sukobljavanju s Europskom unijom.
Hoće li se navodni „financijski štit” doista materijalizirati i pod kojim uvjetima, zasad ostaje otvoreno pitanje. Za Orbána, koji je kampanju počeo graditi na poruci o zaštiti Mađarske od „bruxelleskih pritisaka”, ova će afera biti jedan od glavnih testova vjerodostojnosti pred proljetno glasovanje.
