Donald Trump postigao je dugo priželjkivanu pobjedu kada je porota u Virginiji prošloga tjedna podigla dvije kaznene točke protiv bivšeg direktora FBI-ja Jamesa Comeyja – no način na koji je do toga došlo zabrinuo je bivše tužitelje i pravne stručnjake.
Optužnica tereti Comeyja da je 2020. lagao Kongresu o curenju informacija vezanih uz istragu ruskog upletanja u izbore 2016. te da je ometao rad Kongresa. Comey je u videosnimci na Instagramu uzvratio: „My heart is broken for the Department of Justice, but I have great confidence in the federal judicial system, and I’m innocent. So, let’s have a trial and keep the faith.”
Za kritičare, međutim, pravi skandal počinje prije samog podizanja optužnice.
• Trump je prisilio američkog državnog odvjetnika u istočnoj Virginiji Erika Sieberta da podnese ostavku nakon što je procijenio da je slučaj slab.
• Na njegovo mjesto imenovao je Lindsey Halligan, odvjetnicu iz Bijele kuće i bivšu članicu Trumpova obrambenog tima, bez iskustva u kaznenom progonu. Halligan je jedina potpisala dvostrani optužni akt.
• Na društvenoj mreži Truth Social, Trump je javno urgirao kod državne odvjetnice Pam Bondi da „pravda mora biti zadovoljena, odmah”, upozoravajući na istjecanje roka od pet godina.
Barbara McQuade, nekadašnja savezna tužiteljica, podsjeća: „Since the Watergate era, communications between the White House and the DoJ have been strictly limited to avoid even the appearance of politically motivated prosecutions.” Ona dodaje da je „Trump’s replacement of a prosecutor who reportedly declined to charge Comey with his own White House aide destroys any pretense of DoJ independence. Under Trump, the justice department is now just one more political tool.”
Prema informacijama iz istrage, samo je 14 od 23 prisegnuta porotnika glasalo za optuženje, a Halligan je ostala jedina tužiteljica na predmetu – dodatni znak da slučaj nije čvrst.
Bivši glavni inspektor Ministarstva pravosuđa Michael Bromwich ocjenjuje: „There is no longer any attempt to conceal the complete takeover of the DoJ and the FBI by the White House.” On smatra da je credo tužiteljâ – „raditi pravu stvar na pravi način iz pravih razloga” – zamijenjen nalogom „činiti što Bijela kuća traži… The Comey indictment shows this new credo: do the wrong thing in the wrong way for the wrong reasons. It is chilling.”
Slične brige dijeli i Philip Lacovara, član tužiteljskog tima iz afere Watergate, koji upozorava da predsjednik „blatantly misuse[s]” ministarstvo i „manipulate[s]” velikom porotom, kršeći temeljno načelo da se zakoni moraju „vjerno provoditi”.
Pravna strategija mogla bi se obiti o glavu administraciji. Profesor prava na NYU-u Stephen Gillers ističe: „By repeatedly and publicly declaring Comey, James and Schiff ‘guilty as hell’, Trump has made a fair trial for them impossible while he’s president and maybe for ever.” Obrana, smatraju stručnjaci, može zatražiti odbacivanje zbog „selektivnog” ili „osvetničkog” progona.
Bivši savezni tužitelj Randall Eliason ide korak dalje: „Trump is brazenly demanding that prosecutors bring cases to punish his political opponents, whether or not the cases have any merit. That’s the act of an authoritarian, not a US president who respects the rule of law.”
Trump, s druge strane, na društvenim je mrežama slavio „JUSTICE IN AMERICA!” i nagovijestio nove optužnice protiv starih neprijatelja poput njujorške državne odvjetnice Letitie James i kalifornijskog senatora Adama Schiffa.
Demokratski kongresnik Jamie Raskin upozorava na širi kontekst: „It’s perfectly clear that Trump is trying to turn the modern rule of law into a system of vengeance, retribution and blood feud.”
Koliko će daleko ići ova strategija – i hoće li sudovi dopustiti proces koji kritičari već nazivaju „političkim suđenjem” – pokazat će suđenje Comeyju. No već sada je jasno da granica između Bijele kuće i Ministarstva pravosuđa nikada nije bila tanja.
